WT 17. XII. KAKO SE PROŠIRITI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 17. XII. 2001. Ususret širenju NATO-a " Opaska urednika: slijedi pismo čelniku većine u američkom senatu, Tomu Daschleu, kojeg potpisuje 20 članova parlamenta europskih zemalja članica NATO-a. Poštovani gospodine Daschle, Užasni događaji koji su se zbili 11. rujna 2001. godine nisu pogodili samo New York i Washington, potresli su i čitavi slobodni svijet. Sredstva modernog svakodnevnog života, kao što su civilni zrakoplovi, tržište dionica ili Internet pretvoreni su u smrtonosna oruđa i uporabljeni protiv nas. Iako se još uvijek trudimo u potpunosti shvatiti posljedice, svi znamo da će ti napadi korjenito promijeniti naš način razmišljanja. NATO će odigrati ključnu ulogu u svladavanju novih prijetnji, no morat će se prilagoditi. NATO se već počeo prilagođavati tijekom proteklih deset godina otvarajući se novim članicama i novim misijama mirotvorstva. Osim reakcije na prijetnju koju predstavlja terorizam, u planu saveza za slijedeću godinu jest i slijedeći krug širenja. 'Baršunaste revolucije' koje su se u cijeloj Istočnoj Europi događale između 1989. i 1990. otvorile su put stvaranju 'cjelovite i slobodne Europe' pridruživanjem reformistički usmjerenih zemalja Europskoj Uniji i NATO-u. Nakon pada Berlinskog zida, članovi parlamenata pozvali su svoje kolege iz novih demokratskih zemalja da sudjeluju u Sjevernoatlanstkoj skupštini i poveli su otvaranje saveza. Kada su Poljska, Madžarska i Češka postale članice NATO-a u ožujku 1999. godine, NATO je proširio područje mira i stabilnosti u Europi. Savez je prihvaćanjem novih članica postao jači. Državni i vladini čelnici zemalja članica NATO-a procijenit će da li je devet službeno priznatih kandidatkinja - Albanija, Bugarska, Estonija, Letonija, Litva, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i potencijalna kandidatkinja Hrvatska- spremno za članstvo. Otkrit će da su sve zemlje kandidati od 1999. godine napredovale u ispunjavanju ciljeva određenih u 'Membership Action Plan' (MAP- Plan akcije za članstvo), iako svaka u različitoj mjeri. Pozdravljamo činjenicu da su državni i vladini čelnici odlučni slijedeće godine pozvati nove članice na njihov sastanak u Bruxellesu u lipnju 2002. godine. Zalažemo se za to da se najnaprednije kandidate pozovu na početak pregovora o članstvu na Summitu 2001. godine. Slovenija, Slovačka, Estonija, Letonija i Litva ciljeve će ispuniti do 2002. godine. Svih pet se uspješno preobrazilo u stabilna demokratska društva slobodnih tržišta. Prihvatile su civilnu kontrolu nad njihovim oružanim snagama, mnogo ulagale kako bi povećale svoje proračune za obranu i modernizirale svoje snage. Sudjelovale su u međunarodnim mirotvornim operacijama i iskazale kako su sposobne surađivati sa savezničkim snagama prema standardima NATO-a. Odluka koja će biti donešena slijedeće godine ne smije dovesti do razdvajanja Rumunjske i Bugarske od procesa integracije. Te dvije zemlje ostvarile su znatni napredak i odigrale ključnu ulogu u potpori stabilizacije Jugoistočne Europe. Moraju imati čvrstu mogućnost pridruživanja NATO-u kadgod ispune zahtjeve NATO-a. Svjesni smo da se mnogi pitaju ne bi li ideju o članstvu baltičkh zemalja u NATO-u trebalo odgoditi ili odustati od nje s obzirom na rusku protimbu. Međutim, mi smo uvjereni u to da će integracija baltičkih zemalja u EU i NATO osigurati dugoročnu stabilnost za Rusiju na njenoj zapadnoj granici. Činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin posljednjih mjeseci ublažio svoje kritike upućene širenju NATO-a i izjavio kako je voljan postaviti odnošaje između NATO-a i Rusije na nove temelje ohrabruje. Držeći se principa OESS-a i Pariške povelje, predsjednik Putin je objavio kako su baltičke zemlje slobodne same odlučiti kojem savezu žele pripadati. U Europi neće biti crta podjele. NATO ostaje otvoren bilo kojoj europskoj demokraciji koja je voljna pridružiti se i ispuniti uvjete za članstvo. Trebamo iskazati svoj interes za jačanje odnošaja s Rusijom šireći svoju potporu gospodarskim reformama i uključivanjem u praktičniju suradnju. Zajedničke inicijative mogle bi biti usredotočene na razoružavanje, sprječavanje proliferacije oružja masovnog uništenja, borbu protiv međunarodnog terorizma i rješavanje regionalnih sukoba. Trebali bismo ostvariti konsenzus glede toga kako riješiti problem koji predstavlja prijetnja balističkih raketa. Rusija je ključni partner za osiguravanje stabilnosti i sigurnosti u Europi i van nje. Bezrezervna ruska potpora međunarodnoj koaliciji za borbu protiv terorizma daje nadu za širu suradnju. Predsjednik Putin je tijekom svog nedavnog posjeta NATO-u i za vrijeme summita s američkim predsjednikom Bushom signalizirao kako je voljan dramatično poboljšati odnošaje između NATO-a i Rusije. Zbog toga bismo trebali razmotriti mogućnost u većoj mjeri obvezujuće i dugoročnije suradnje, uključujući i donošenje odluka kada je posrijedi zajednička akcija (...). Transparentnost i predvidivost dvije su ključne odlike sigurnosti. Zbog toga bi savez trebao odrediti datum za budući krug širenja, i to ne kasnije od 2005. godine. Ovo bi kandidatima koji nisu pozvani slijedeće godine dalo jasnu sliku o tome kako i kada izvršavati buduće reforme. Drugima bi dalo informaciju o našim namjerama. Proces integriranja jest jačanje transatlantske zajednice, zajednice zasnovane na zajedničkim vrijednostima - slobodi, ljudskim pravima, zakonodavnoj državi i napretku za sve. Čelnici NATO-a pozvani su da donesu hrabru odluku da bi naša zajednica postala šira i kako bi reagirali na novu terorističku prijetnju u 2002. godini. Predani smo tome da summit NATO-a slijedeće godine bude uspješan. Vaši, Mihaly Balla, Dr. Czeslaw Bielecki, Klaus Francke, Prof. Dr. Bronislaw Geremek, Florian Gerster, Jan Hoekema, Ulrich Irmer, Karl Lamers, Jon Lilletun, Jozef Olesky, Tomas Ingi Olrich, Manfred Opel, Prof. Longin H. Pastusiak, Dr. Friedbert Pflueger, Alfred Recours, Christian Schmidt, Volkmar Schultz, Michael Zantovsky, Martin Zijlstra, Peter Zumkley", prenosi Markus Meckel, član njemačke stranke na vlasti, SPD-a, i dopredsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a.