IHT 6. XII. NATO NA BLISKOM I SREDNJEM ISTOKU?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 6. XII. 2001. Preoblikovati NATO tako da može rješavati probleme i izvan okvira Europe "Ovoga tjedna, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a sastaju se u Bruxellesu prvi puta nakon što su 11. rujna počinjeni napadi na SAD. NATO se pozvao na članak 5 Washingtonskog sporazuma reagirajući na te napade priznajući tako da prijetnja saveznicima u posthladnoratovskom svijetu može stići i van okvira Europe. Ako je tako, savez mora biti sposoban i reagirati izvan okvira Europe. NATO je suočen s tri temeljna izazova koji će odrediti njegovu budućnost. Mora biti preoblikovan kako bi postao ključni instrument koji stoji na raspolaganju Zapadu kada je u pitanju rat protiv terorizma. Mora uzeti u obzir posljedice 11. rujna na širenje NATO-a. A treba istražiti i nove prilike za suradnju NATO-a i Rusije, posebice na području borbe protiv terorizma. Kako je prva faza rata protiv terorizma u Afganistanu pri kraju, Zapad se treba usredotočiti na oblikovanje zajedničke strategije za ono što je dolazi nakon nje. Zajednička američko- europska strategija za Bliski istok i područje Zaljeva mora biti sastavni dio bilo kakvih nastojanja u tom smislu. Ona će zahtijevati opsežni politički, gospodarski i vojni pristup. Čelnicima će trebati vojne opcije kako bi reagirali na nove napade. NATO i EU moraju ujediniti svoje resurse. No NATO bi trebao razviti vlastite vojne opcije zasnovane na mudroj kombinaciji zastrašivanja, obrane i osvete. Jedan zaključak već bi trebao biti očit. Snage NATO-a, posebice u Srednjoj i Sjevernoj Europi, moraju se bolje pripremiti za vojne operacije daleko od kuće i u obranu zajedničkih interesa van europskih granica. Nakon 11. rujna, nije teško zamisliti savez ili jednu od njegovih članica upletene u područje Zaljeva u budućnosti. Takvi bi scenariji mogli eskalirati i suočiti savez s prijetnjom koja bi uključivala oružani terorizam i oružje masovnog uništenja. NATO mora biti u stanju odvratiti takve prijetnje. Vrijeme je i da savez konačno postane realan u svezi sa sve većom prijetnjom koju predstavlja proliferacija balističkih raketa masovnog uništenja (...). Niti NATO u cjelini niti bilo koja od njegovih članica pojedinačno ne mogu si priuštiti da budu dovedene u položaj u kojem bi bile spriječene poduzeti potrebne vojne poteze, s ciljem borbe protiv terorizma, uz korištenje konvencionalnih snaga i to zbog prijetnje od odmazde unutar Europe balističkim raketama masovnog uništenja. U međuvremenu, događaji 11. rujna potvrđuju potrebu za dovršavanjem zadatka izgradnje jedinstvene i slobodne Europe. Trenutno je pažnja Zapada usredotočena na mogući ulazak pet novih potencijalnih članica: Slovenije, Slovačke i triju baltičkih zemalja. No nova usredotočenost saveza na njen krajnji južni dio trebala bi se odraziti na slijedeći krug širenja NATO-a. NATO-u je potreban kopneni most do Turske i zemljopisno povezanih mogućih bojišta na širem Bliskom istoku. Najranija moguća integracija Rumunjske i Bugarske bila bi od znatne strateške važnosti. Reakcija predsjednika Vladimira Putina na 11. rujan otvara nove prilike za obnavljanje odnosa između NATO-a i Rusije, koju bi u potpunosti trebalo iskoristiti. NATO i Rusija nemaju nužno uvijek jednake interese, ali u ratu protiv terorizma mogu doći do zajedničkog stajališta. Umjesto da se ponovno otvara pitanje zajedničkog donošenja odluka NATO-a i Rusije, trebali bismo se usredotočiti na praktičnu suradnju na terenu i na zajedničku procjenu budućih strateških izazova. Takva bi suradnja bila dalekosežna. Nema razloga zbog kojeg ne bismo razmatrali mogućnost ujedinjenog djelovanja NATO-a i Rusije kada su posrijedi pojedini konkretni zadatci(...). Ministri vanjskih poslova NATO-a trebali bi razmisliti o planu koji bi se temeljio na pet točaka: - NATO bi trebao shvatiti da prijetnja saveznicima može stići i izvan granica Europe pa bi trebao biti pripravan na djelovanje izvan granica Europe kao odgovor na te nove prijetnje. - Trebao bi odrediti prioritete i ubrzati programe obrane koji će mu omogućiti vođenje dugoročnog rata protiv terorizma, uključujući i slanje vojne sile u područja kao što je širi Bliski istok. - Trebao bi povećati svoju uključenost u područjima kao što je Srednja Azija, koja prije nije smatrana područjem interesa saveza, i pretvoriti ih u novu prvu liniju bojišnice u ratu protiv terorizma pod pokroviteljstvom NATO-ovog Partnerstva za mir. - Trebao bi proširiti i pojačati svoja nastojanja borbe protiv oružja masovnog uništenja, na temelju inicijative u svezi oružja masovnog uništenja koja je 1999. godine pokrenuta na washingtonskom summitu. - Suradnja u borbi protiv terorizma i integrirani pristup raketnoj obrani temelji su učinkovitog strateškog partnerstva s Rusijom", pišu Ronald D. Asmus i Ulrich Weisser.