ODABRAVŠI D'ESTAINGA, EU ODABRALA "POVRATAK U BUDUĆNOST"

PARIZ, 15. prosinca (Hina/Reuters) - Valery Giscard D'Estaing dugo je zagovarao zamisao da Europa dobije izabranog predsjednika, a nerijetki su vjerovali da uvaženi državnik kao jedinog odgovarajućeg kandidata za tu ulogu vidi sebe.#L# Sad, 20 godina nakon što su ga francuski birači ispratili iz Elizejske palače, 75-godišnji bivši predsjednik dobio je posljednju priliku za oblikovanje budućnosti Europske unije, nakon što je izabran za voditelja Konvencije zadužene za razmatranje najvažnijih reformi te 15-člane zajednice. Njegove su zasluge za stvaranje jedinstvenije Europe nepobitne. Nakon Drugog svjetskog rata bio jedan od desetak najvažnijih ljudi u obnovi kontinenta, a 1979. je bio suosnivač Europskog monetarnog sustava, čime je ostvaren temelj za euro. No, kritičari njegovo subotnje imenovanje ocjenjuju "povratkom u budućnost", budući da se ne čini baš vjerojatnim kako bi političar koji je na vlasti bio u vrijeme kad su mnogi današnji europski politički vođe još bili u studentskim klupama bio u stanju u njima potaknuti dovoljan entuzijazam. D'Estaingova želja za novim položajem bila je strahovito vidljiva. Svoju je kandidaturu objavio prije nego što je zatražio podršku francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i premijera Lionela Jospina, a neki su diplomati ocijenili sirovom njegovu javnu kampanju, koja se sastojala od bezbrojnih intervjua i otvorenog lobiranja kod europskih partnera. Budući da je njegova arogancija, pretjerana čak i za Francuze, bila jednim od argumenata zbog kojih je, nakon prvog sedmogodišnjeg mandata, 1981. izgubio izbore za predsjednika od Francoisa Mitterranda, mnogi se pitaju da li je on baš prava osoba za dužnost koja neizbježno uključuje konsenzus i kompromis, iako njegove intelektualne sposobnosti ni na koji način nisu upitne. I mnoga je prijašnja stajališta bitno ublažio, pa više ne zagovara federalistički koncept Europe po kojem je svojedobno bio poznat i omrznut među mnogima. U nedavnom razgovoru za dnevnik Monde rekao je da ni federalna Europa, ni model labavog saveza ne bi bio odgovarajuć, odlučivši se za termin "savez država s federalnim ovlastima", koje bi se odnosile na monetarnu, trgovinsku i politiku tržišne konkurencije. (Hina) dam dh