ZAGREB, 15. prosinca (Hina)BRUXELLES - Čelnici zemalja Europske unije prihvatili su u subotu u bruxelleskom predgrađu Laekenu Deklaraciju o budućnosti Europe, u kojoj su postavljena brojna pitanja na koja bi odgovore trebala
predložiti Konvencija predstavnika vlada i parlamenata iz sadašnjih i budućih članica EU- a, na čije čelo je imenovan bivši francuski predsjednik Valery Gisard d'Estaing, objavio je belgijski premijer i predsjedavajći EU-a Guy Verhofstadt.Konvencija će imati predsjednika i dva potpredsjednika, te još devet članova Predsjedništva. Za potpredsjednike su izabrani bivši premijeri Italije i Belgije, Giuliano Amato i Jean-Luc Dehaene.Ona treba početi s radom 1. ožujka 2002. i u roku 15 mjeseci podnijeti izvješće o svom radu Europskom vijeću, koje će se sastati u lipnju 2003. godine. Konvencija će okupiti predstavnike vlada i parlamenata iz sadašnjih i budućih članica EU-a i predstavnika iznadnacionalnih europskih institucija, a ukupno će imati više od sto članova.BEOGRAD - Srbijanski tiskani mediji u subotu nisu pridali veći značaj susretu u Zagrebu ministara vanjskih poslova SRJ Gorana Svilanovića i Hrvatske Tonina Picule, ali su ipak sasvim korektnim kratkim najavama na naslovnicama uputili na šira izvješća na
ZAGREB, 15. prosinca (Hina)
BRUXELLES - Čelnici zemalja Europske unije prihvatili su u subotu u
bruxelleskom predgrađu Laekenu Deklaraciju o budućnosti Europe, u
kojoj su postavljena brojna pitanja na koja bi odgovore trebala
predložiti Konvencija predstavnika vlada i parlamenata iz
sadašnjih i budućih članica EU- a, na čije čelo je imenovan bivši
francuski predsjednik Valery Gisard d'Estaing, objavio je
belgijski premijer i predsjedavajći EU-a Guy Verhofstadt.
Konvencija će imati predsjednika i dva potpredsjednika, te još
devet članova Predsjedništva. Za potpredsjednike su izabrani bivši
premijeri Italije i Belgije, Giuliano Amato i Jean-Luc Dehaene.
Ona treba početi s radom 1. ožujka 2002. i u roku 15 mjeseci
podnijeti izvješće o svom radu Europskom vijeću, koje će se sastati
u lipnju 2003. godine. Konvencija će okupiti predstavnike vlada i
parlamenata iz sadašnjih i budućih članica EU-a i predstavnika
iznadnacionalnih europskih institucija, a ukupno će imati više od
sto članova.
BEOGRAD - Srbijanski tiskani mediji u subotu nisu pridali veći
značaj susretu u Zagrebu ministara vanjskih poslova SRJ Gorana
Svilanovića i Hrvatske Tonina Picule, ali su ipak sasvim korektnim
kratkim najavama na naslovnicama uputili na šira izvješća na
unutarnjim stranicama. Po povratku u Beogradu ministar Svilanović
nije dao službenu izjavu novinarima kako je inače uobičajeno kada
se vraća s nekog važnijeg putovanja. Na elektronskim medijima u
petak susret nije bio "udarna" vijest niti tema, već su izjave
Svilanovića i Picule, kao i susret s predsjednikom Stjepanom
Mesićem, uz propratni video zaspis, prepričani poslije vijesti
koje su obilježile dan u ovdašnoj javnosti - sporovi u koaliciji
DOS, poskupljenje benzina i izjava dužnosnika OESS-a i EU-a o
potrebi očuvanja SRJ. Listovi nisu izbjegli istaknuti da je
Svilanović iskazao žaljenje zbog žrtava, kako se naglašava, "s
obiju strana".
WASHINGTON - Dražen Budiša potvrđuje da je Ante Gotovina žrtva
političke igre, prokomentirao je u subotu čikaški odvjetnik Luka
Mišetić, jedan od branitelja umirovljenog hrvatskog generala
optuženog pred Haaškim tribunalom. "Ako je točno ono što kaže
Budiša, jasno je da Gotovina nije optužen na temelju dokaza i po
zakonu nego temeljem političke želje tužiteljice i pojedinaca u
hrvatskim političkim krugovima", ocjenjuje Mišetić.
Budiša je u razgovoru koji objavljuje subotnji Večernji list, uz
ostalo kazao da je on u srpnju "znao da su optuženi generali (Rahim
Ademi i Gotovina) politički odabir Haaškog suda". Tu tvrdnju Budiša
temelji na navodnoj izjavi glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del
Ponte zamjeniku predsjednika hrvatske vlade Goranu Graniću kako se
nada da će (hrvatskoj vladi) optužnice protiv Ademija i Gotovine
"odgovarati iz političkih razloga". Po Mišetićevu mišljenju, iz
Budišinih izjava je jasno da je Gotovina "žrtva prljave političke
zavjere u kojoj je hrvatska vlada suučesnik ne samo jer je
propustila poduzeti razumne mjere da zaštiti njegova prava nego i
zato što mu je uskratila uvid u dokaze potrebne da bi se branio".
KAMP RHINO - Američki marinci pripremaju zarobljenički logor u
kandaharskoj zračnoj luci u Afganistanu za 300 boraca Al Qaide koji
bi se mogli predati ili biti zarobljeni u planinama Tora Bore,
izjavio je u subotu jedan časnik. "Mi smo usredotočeni na primanje
zarobljenika iz Tora Bore i izgradnju prihvatnog centra za njih",
kazao je časnik dodavši da će to biti u međunarodnoj zračnoj luci u
koju su marinci ušli u petak. Časnik, koji je želio ostati anoniman,
rekao je da očekuje "između 100 i 300 zarobljenika" u borbama na
planinama istočnog Afganistana između boraca Osame bin Ladena i
američkih snaga i njihovih afganistanskih saveznika.
BERLIN - Njemački kriminalistički ured (BKA) je od američke
obavještajne službe primio informacije po kojima je već ovog
vikenda moguć teroristički napad islamskih ekstremista na ciljeve
u Njemačkoj, objavio je u subotu tjednik Focus u svom online
izdanju. Predstavnici saveznog i lokalnih kriminalističkih ureda
te predstavnici ureda za zaštitu ustavnog poretka sastali su se u
petak u Meckenheimu pokraj Bonna, kako bi razmotrili situaciju.
Jedna glasnogovornica BKA danas je potvrdila napise medija
izjavivši kako je "BKA od stranih službi primila informacije koje
zahtijevaju pojačani oprez". Američka obavještajna služba je, kako
prenosi Focus, BKA upozorila na postojanje tročlane terorističke
skupine koja je 12. prosinca dobila naredbu za napade. Kako
proizlazi iz jednog tajnog telefonskog razgovora napadi bi mogli
uslijediti nakon završetka muslimanskog mjeseca posta ramazana.
Kao mogući cilj se navodi javni prijevoz u Njemačkoj.
ANKARA - Visoki dužnosnici SAD-a i Turske započeli su u subotu u
Ankari višednevne razgovore u čijem je središtu politička
situacija u Iraku, posebice položaj Kurda, Turkmena i Asiraca,
poglavito nastanjenih na sjeveru te arapske zemlje. Do te široke
razmjene mišljenja došlo je nakon što se zamjenik pomoćnika tajnika
State Departmenta Ryan Crocker vratio iz trodnevnog posjeta
sjeveru Iraka. Cilj tog trodnevnog posjeta bio je, kako se saznaje
iz diplomatskih izvora, ujedinjenje svih iračkih oporbenih
plemenskih, etničkih i vjerskih frakcija koje se suprotstavljaju
bagdadskom režimu Sadama Huseina. Najjače među njima su dvije
kurdske etničke skupine Masuda Barzanija (KDP) i Jalala Talabanija
(PUK), koje pod oružjem imaju oko 80.000 ljudi.
ZAGREB/HELSINKI - Odbor UNESCO-a za svjetsku baštinu dodao je na
popis svjetske baštine još 31 lokalitet, među kojima i povijesno
središte Beča, srednjovjekovni francuski grad Provins, tvrđavu
Masadu u Izraelu i srednjoazijski povijesni grad Samarkand u
Uzbekistanu. UNESCO je u subotu, na četverodnevnom sastanku u
finskom glavnom gradu Helsinkiju, proširio listu svjetske baštine
na kojoj se sada nalazi 721 lokacija od "izvanredne univerzalne
vrijednosti" u 124 zemlje svijeta. Na popis su po prvi puta dodani
lokaliteti u Izraelu i Botswani. Među 31 mjestom koji su dodani ove
godine nalazi se šest prirodnih i 25 kulturnih lokaliteta.
Na popis su, između ostalih, dodani i kubanski nacionalni park
Alejandro de Humboldt, britanska obala Dorseta i Istočnog Devona,
Tsodilo u Botswani, povijesno središte brazilskog grada Goiasa,
rudarski i industrijski kompleks u njemačkom Essenu, izraelski
povijesni grad Acre, vinogradarska regija Alto Duro i grad
Guimaraes u Portugalu, španjolska kulturna regija Aranjuez i
grobovi kraljeva Buganda u Ugandi.
SOFIJA - Novi bugarski predsjednik Georgij Pervanov dao je u subotu
ostavku na funkciju čelnika Socijalističke stranke (PSB,
reformirani komunisti). "Primoran sam dati ostavku...izaći iz
kolektiva s kojim sam jako povezan", rekao je Parvanov na otvaranju
sastanka PSB-a. "Domovini treba predsjednik koji simbolizira
jedinstvo nacije. Biti ću predsjednik u ime ustava i Bugarske",
dodao je. Parvanov, (44), pobjedio je na predsjedničkim izborima u
studenom, preuzevši dužnost od Petra Stojanova.
ALMATY - Kazahstan će u nedjelju, kad obilježava 10. objetnicu
svoje neovisnosti, imati što proslaviti. Ta bivša srednoazijska
sovjetska republika, čije se gospodarstvo može pohvaliti
dvoznamenastim rastom i jednoznamekastom inflacijom, postala je
posljednjih godina pravi magnet za strane investicije.
Kazahstan je uspostavio efikasan i transparentan financijski
sustav na kojem mu Rusija, koja je kolonizirala srednju Aziju prije
dva stoljeća, može samo zavidjeti. U 2001. godini inflacija je pala
na 7 posto, dok je gospodarstvo zabilježilo rast od 12 posto.
Prosječna mjesečna plaća porasla je 17 posto na 101 dolar, što je
više od ruskog prosjeka od 86 dolara.
(Hina) dh dh