BRUXELLES, 15. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja Europske unije prihvatili su u subotu u bruxelleskom predgrađu Laekenu Deklaraciju o budućnosti Europe, u kojoj su postavljena brojna pitanja na koja bi odgovore trebala predložiti
Konvencija predstavnika vlada i parlamenata iz sadašnjih i budućih članica EU-a, na čije čelo je imenovan bivši francuski predsjednik Valery Gisard d'Estaing, objavio je belgijski premijer i predsjedavajći EU-a Guy Verhofstadt.
BRUXELLES, 15. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja Europske unije
prihvatili su u subotu u bruxelleskom predgrađu Laekenu
Deklaraciju o budućnosti Europe, u kojoj su postavljena brojna
pitanja na koja bi odgovore trebala predložiti Konvencija
predstavnika vlada i parlamenata iz sadašnjih i budućih članica EU-
a, na čije čelo je imenovan bivši francuski predsjednik Valery
Gisard d'Estaing, objavio je belgijski premijer i predsjedavajći
EU-a Guy Verhofstadt.#L#
Konvencija će imati predsjednika i dva potpredsjednika, te još
devet članova Predsjedništva. Za potpredsjednike su izabrani bivši
premijeri Italije i Belgije, Giuliano Amato i Jean-Luc Dehaene.
Ona treba početi s radom 1. ožujka 2002. i u roku 15 mjeseci
podnijeti izvješće o svom radu Europskom vijeću, koje će se sastati
u lipnju 2003. godine.
Konvencija će okupiti predstavnike vlada i parlamenata iz
sadašnjih i budućih članica EU-a i predstavnika iznadnacionalnih
europskih institucija, a ukupno će imati više od sto članova.
"Kako bi se osigurao što širi i otvoreniji rad sljedeće međuvladine
konferencije (2004. godine), Europsko vijeće je odlučilo sazvati
Konvenciju sastavljenu od glavnih stranaka uključenih u raspravu o
budućnosti Europe. U tom svjetlu Konvencija će imati zadaću
razmotriti bitna pitanja koja proizlaze iz budućeg razvoja Unije i
pokušati ponuditi moguće odgovore", kaže se u Laekenskoj
deklaraciji.
Šefovi država ili vlada 15 zemalja članica ističu u Laekenskoj
deklaraciji da Europska unija treba odgovoriti na tri temeljna
izazova: kako pomiriti javnost, u prvom redu mlade, s europskim
projektom i europskim institucijama?, kako organizirati politički
život i europski politički prostor u proširenoj Europi? i kako
razviti Uniju u stabilizirajući čimbenik i model u novom
multipolarnom svijetu?.
Jedno od prvih pitanja u nizu odnosi se na podjelu ovlasti između
europskih nadnacionalnih institucija i država članica. U čitavoj
Deklaraciji postavlja se niz pitanja na koje se ne daje odgovore:
treba li predsjednika Europske komisije birati Europsko vijeće,
Europski parlament ili ga treba birati na izravnim izborima?, treba
li pojačati ulogu Europskog parlamenta?, kakvu ulogu trebaju imati
nacionalni parlamenti?.
Tu su još i pitanja o efikasnosti odlučivanja kada se Unija proširi
na tridesetak članica, o potrebi ubrzanja procesa suodlučivanja
između Vijeća ministara i Europskog parlamenta, sadašnjem modelu
polugodišnjega rotirajućeg Predsjedništva EU-a itd.
Deklaracija ističe potrebu za simplifikacijom postojeća četiri
Ugovora na kojima počiva EU, te postavlja pitanje treba li ta
simplifikacija i redefiniranje postojećih ugovora dovesti do
Europskog ustava.
U Laekenskoj deklaraciji se konstatira da se unutar EU-a pojavio
jaz između građana i europskih institucija. "Građani nesumnjivo
podržavaju ciljeve Unije, ali ne vide uvijek vezu između tih
ciljeva i svakodnevnog djelovanja Unije", kaže se u Deklaraciji.
(Hina) sv