BRUXLELLES, 13. prosinca (Hina) - Čelnici 15 zemalja članica Europske unije trebali bi u petak i subotu na summitu u bruxelleskom pregrađu Laekenu, prihvatiti Deklaraciju o budućnosti Europe i proglasiti operabilnost europskih snaga
za brze intervencije.
BRUXLELLES, 13. prosinca (Hina) - Čelnici 15 zemalja članica
Europske unije trebali bi u petak i subotu na summitu u bruxelleskom
pregrađu Laekenu, prihvatiti Deklaraciju o budućnosti Europe i
proglasiti operabilnost europskih snaga za brze intervencije.#L#
Belgijsko Predsjedništvo EU-a pripremilo je Nacrt Laekenske
deklaracije, koja treba pripremiti teren za buduće reforme
europskih institucija u proširenoj Europskoj uniji.
Belgijski premijer i predsjedavajući EU-a Guy Verhofstadt je
posljednjih dana tijekom svoje turneje po europskim
prijestolnicama, upoznao europske partnere s Nacrtom dokumenta
"Budućnost Europske unije", koji treba biti osnivica za Laekensku
deklaraciju. Prema onome što je dosad procurilo u javnost, riječ je
o vrlo ambicioznim prijedlozima za koje je sigurno da neće biti
prihvatljivi za euroskeptične članice Europske unije. Verhovstadt
u svom prijedlogu spominje ideju o Europskom ustavu, te
uključivanju Povelje o temeljnim pravima u Ugovoru o Europskoj
uniji.
Povelja o temeljnim pravima prihvaćena je kao neobvezujući
dokument na europskom summitu u Nici, u prosincu 2000.
Verhovstadt također iznosi prijedloge o formiranju paneuropskih
političkih stranaka i o izravnom biranju predsjednika Europske
komisije. Tu su još i prijedlozi o preraspodjeli ovlasti između
europskih nadnacionalnih institucija - komisije i parlamenta - i
zemalja članica, te o povećanju broja pitanja o kojima se odlučuje
kvalificiranom večinom.
Svi ti prijedlozi bi trebali, prema Belgijskom predsjedništvu,
ukloniti "demokratski deficit" Europske unije, koja ima krizu
identiteta: veliki jaz između institucija i europskih građana,
kojima se one čine nedostupnima i prekompliciranima.
Očekuje se da će na summitu u Laekenu Petnaestorica proglasiti
operabilnost europskih snaga za brze intervencije od 60.000 ljudi.
Međutim, ta operabilnost će u prvo vrijeme biti vrlo skromnih
dometa. Snage za brzu intervenciju postupno bi mogle preuzimati sve
složenije operacije, ali u početku će to biti ograničeno samo na
upravljanje krizama, na humanitarne i spasilačke operacije.
Te snage bi trebale biti potpuno operabilne tijekom 2003.
Pitanje formiranja snaga za brze intervencije pomaknuto je s mrtve
točke prije nekoliko dana, kada je Turska, koja je članica NATO-a,
odustala od tražena prava na suodlučivanje u europskim
operacijama. Za uzvrat, Turska je dobila jamstva da te snage neće
intervenirati u ciparskoj krizi.
Naredna tema, koja bi mogla biti predmet teških pregovora, je
imenovanje predsjednika Konvencije o budućnosti Europe. Ta
Konvencija će tijekom sljedeće godine biti zadužena za pripremu
budućih reformi europskih institucija i za pripremu naredne
Međuvladine konferencije 2004. U Konvenciju će biti uključeni po
jedan predstavnik vlada zemalja članica, po dva predstavnika
nacionalnih parlamenata, šesnaest članova Europskog parlamenta i
jedan predstavnik Europske komisije. Belgijsko predsjedništvo je
najavilo, kako će i predstavnici 13 zemalja kandidata moći
ravnopravno sudjelovati u radu Konvencije.
Glavni kandidati za predsjednika Konvencije su bivši francuski
predsjednik Valery Giscard d'Estaing, bivši predsjednik Europske
komisije Jacques Delors, bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari
i nekadašnji talijanski premijer Giulliano Amato.
Konvencija će imati Predsjedništvo u kojemu će biti predsjednik i
još četiri člana, koji također trebaju biti imenovani na summitu.
Europsko vijeće, tijelo koje okuplja šefove država ili vlada 15
zemalja članica EU-a, treba također odlučiti gdje će biti sjedišta
desetak europskih agnecija, poput Uprave za hranu, Agencije za
sigurnost morske plovidbe, Agencije za sigurnost zračnog prijevoza
itd.
Jedan od većih uspjeha Belgijskog predsjedništva bit će
prihvaćenje Europskog uhidbenog naloga, kojim će se zamijeniti
složeni postupci izručenja osumnjičenih osoba, a što je omogućeno
nakon što je talijanski premijer Silvio Berlusconi odustao od svoje
prvotne pozicije.
Ni ovaj summit neće proći bez već tradicionalnih demonstracija,
antiglobalista i antikapitalista.
Belgijska vlada je angažirala oko 4000 policajaca za osiguranje
summita. U područje oko Kraljevske palače u Laekenu i oko Press-
centra, koji je oko dva kilometra udaljen od Palače, moći će se
ulaziti samo s propusnicama i akreditacijama.
(Hina) sv sd