RUSIJA-IZVESTIJA OD 9.12.01. RAZGOVOR S AM.VELEPOSLANIKOM U RF VERSHBOWOM

RUSIJA IZVESTIJA 9.XII.2001. Alexander Vershbow: 'Sada možemo bez napetosti' Novinari lista razgovarali su s američkim veleposlanikom u Rusiji Alexanderom Vershbowom o rusko-američkim odnosima, o terorizmu, politici u Afganistanu, približavanju Rusije NATO-u: " - Kako biste općenito ocijenili odnose između naših zemalja? = Odnosi su vrlo srdačni. Pozitivno je ozračje stvoreno do 11.IX., a tijek događaja nakon terorističkih napadaja dao je snažan poticaj daljnjem razvitku tih odnosa. Zahvaljujući brzoj reakciji predsjednika Putina utvrđeni su različiti oblici suradnje, pa i razmjena potpuno tajnih obavještajnih podataka. Uspjeh Bonske konferencije o Afganistanu bio je zajednički uspjeh američke i ruske diplomacije. Vrlo se dobro razvijaju i trgovinsko- gospodarske veze. Češći su diplomatski susreti na visokoj razini - što je znakovito. Sada možemo bez napetosti koje su prije pratile susrete na najvišoj razini. To ne znači da u nas nema nesuglasica. No uspjeli smo izgraditi bolji sustav pomoću kojega o njima lakše razgovaramo. (...) - Kako ocjenjujete prilike u Rusiji? = U Washingtonu ih ocjenjuju pozitivno, osobito činjenicu da se rusko gospodarstvo tako brzo oporavilo nakon krize iz 1998. Niz zakonskih prijedloga koje je u zadnjih godinu i pol dana prihvatila Državna duma pravna je osnova za stabilnost gospodarskog rasta koja poboljšava klimu za inozemne ulagače. Na političkom planu istaknut ću stalnu tendenciju k razvoju demokracije i građanskog društva. Svojedobno - kada je Vladimir Putin došao na vlast - vladala je zabrinutost. Sada imamo dojam da se proces demokratizacije nastavlja. A zabrinutost mnogih Amerikanaca zbog dolaska na najvišu dužnost u Rusiji čovjeka koji je radio u KGB-u, svakako se smanjila. - Je li se nakon 11.IX. promijenilo stajalište SAD-a prema Čečeniji? = I do i nakon 11.IX. zauzimali smo se za načelo teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ruske Federacije, a protiv pokušaja nasilne promjene granica i protiv primjene terorizma za postizanje političkih ciljeva. Istodobno izaziva zabrinutost taktika koju primjenjuju ruski vojnici i patnje civila u republici. Kao i Vijeće Europe i druge organizacije protivimo se pretjeranoj primjeni sile ruskih postrojba i mislimo da moraju odgovarati za takve slučajeve. Mislim tu i na transparentnost djelovanja i na pravne postupke prema neposrednim krivcima. SAD je uvjeren da nema čisto vojnog rješenja za čečenski problem i podupire spremnost koju je predsjednik Putin očitovao 24.IX. za politički dijalog s čečenskim predstavnicima koji su zainteresirani za traženje političkog rješenja. Ono što se očito promijenilo nakon 11.IX. je naša spremnost da poduzmemo korake u svezi s vanjskim aspektom sukoba u Čečeniji. Uvijek smo bili svjesni da su tu nazočni međunarodni teroristi koji djeluju zajedno s domaćim teroristima, kao i njihove povezanosti s Al Qaidom i drugim zločinačkim međunarodnim organizacijama. Nakon 11.IX., napose nakon 24.IX., bitno smo pojačali napore na pružanju financijske i vojne pomoći tim skupinama. - U svezi s čime su moguća najveća neslaganja između Rusije i SAD-a kada je riječ o poslijeratnom uređenju Afganistana? = Ne vidim velikog razloga za neslaganje. Ne mislim da se u Afganistanu borimo za sferu utjecaja. Premda odnosi između Rusije i Rabanijeve vlade i Sjevernog saveza sežu dalje u povijest, SAD i Rusija imaju zajednički interes - pretvoriti Afganistan u mjesto koje neće biti izvor briga ni za jednu zemlju. (...) - Budući saveznici SAD-a u NATO-u zabrinuti su zbog mogućeg približavanja Rusije Sjevernoatlantskom savezu... = Koliko se vidi iz rezultata zadnjeg susreta ministara vanjskih poslova NATO-a i Rusije, zabrinutost nekih zemalja u svezi s time je uklonjena. Mislim da novi sustav sudjelovanja Rusije u radu NATO-a otvara nove mogućnosti za uključenje vaše zemlje u rješavanje problema kao što je terorizam, širenje opasnih tehnologija, izvanredna stanja, mogući regionalni sukobi koji mogu zahtijevati međunarodno upletanje. S vremenom će se smanjivati udio političkih odluka koje donosi sam NATO, pa i sama potreba da blok djeluje samostalno. No, povrh toga, Rusija i ne teži da dobije pravo veta na odluke saveza. Važno je da Rusija nauči surađivati s članovima NATO-a i da s njima nalazi konsenzus. Tako bi Rusija mogla postati član kluba, a ne nazočiti kao gost koji se poziva za stol nakon objeda."