AU 6.XII.-KZ-PETRITSCH

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 6. XII. 2001. 'Sada smo na mukama ravnice' List objavljuje interview Nine Koren s dužnosnikom za Bosnu Wolfgangom Petritschem. - Izvješćujete o 'Bosni na putu u Europu': gdje su Bosanci po vašem mišljenju? Na prvom koraku, na važnom raskrižju, ili najgore tek predstoji? = Bosna i Hercegovina je već osobito težak teren. Uz kompleksnu etničku konstelaciju s tri naroda i uz probleme koje imaju sve zemlje te regije, naime prijelaza iz komunističkog društvenog sustava u demokratski, Bosna je opterećena i nasljeđem strašnoga rata. Sada smo, da navedem Brechta, 'na mukama ravnice'. Najvažnije je što u zadnjih šest godina tu više nije bilo rata. Cilj je da se Bosnu što je moguće brže dovede u europske integracijske strukture. - Ima li to potporu među stanovništvom? Nije čak ni sigurno da svi žele zajedničku Bosnu. = Tako je. Više nego Bosna, tu ljude ujedinjuje Europa. Predodžba da će eventualno i s nadom ne za predugo vrijeme biti dijelom Europske unije, cilj je koji ujedinjuje sve bosanske građane. Ono što meni nedostaje svakako je vizija od strane EU-a za Bosnu. Da se Bosancima jasno da do znanja da su dobro došli u toj novoj Europi. - No tu treba razmišljati u desetljećima. = Od konačnog datuma pristupa manje je važan put do tamo, sve bliže povezivanje s Europom. S time je povezana i orijentacija u smjeru građanskoga društva, daleko od etnički određenog društva. - No stvarnost je drukčija. Nacionalisti iz srpskog i hrvatskog tabora još uvijek kuhaju svoje eksplozivne juhice. Jesu li vaša sredstva vlasti dostatna da provedete svoju viziju? = Uvijek će biti otpora jer u nekim glavama rat još uvijek traje i jer društvene promjene traju naraštajima. Razvitak u demokraciju i tržišno gospodarstvo i u drugim je zemljama trajalo mnogo godina. - Kod polaganja temeljnog kamena za u ratu srušenu džamiju u Banjoj Luci došlo je primjerice opet do nasilja. Je li vas iznenadilo što su opet izbile emocije? = Ekstremista će uvijek biti. To nam je primjerice poznato i s prosvjeda neonacista prošlog vikenda u Berlinu. Takav ekstremizam nijedno društvo neće posve eliminirati, ali treba barem njime znati ovladati. To u Bosni ne uspijeva uvijek, ali sve češće. - I povratak izbjeglica dugo je sporo napredovao jer je stalno bilo presezanja. = Uglavnom sam vrlo zadovoljan. Ove će se godine za razliku od prošle, 80 posto više ljudi vratiti na područja gdje predstavljaju etničku manjinu. Još prošle su godine organizacije za ljudska prava povratak izbjeglica nazvale probojem. Očekujem da će se za iduće dvije godine vratiti svi koji čeznu za domovinom. To je povijesno neponovljivo. - Što je bio razlog tog proboja? = Silovito sam navaljivao i smijenio desetke političara, gradonačelnika i guvernera koji su se protivili povratku. Osim toga donijeli smo zakone koji su tek omogućili povratak. - Vidite li velike promjene od promjene vlasti u Beogradu? = U svakom slučaju. Sve dok je postojao Milošević, svakog smo dana morali računati da će se rat vratiti. Jasno sam vidio njegov utjecaj na Republiku srpsku, morali smo pokušati održati to vrlo labilno stanje. Sada možemo daleko metodičnije i ofenzivnije postupati s Republikom srpskom. - Može li se iz bosanskog modela izvesti nešto za druge šarolike i ratom izmučene zemlje poput Afganistana? = U konkretnom slučaju rekao bih da ne može, ali jamačno postoje određene usporednice. U obje je zemlje propust državnih struktura doveo do tih sukoba. Jačanje državnih ustanova, etabliranje pravne države pretpostavke su za funkcioniranje društava. - Postoje glasine o povezanosti bin Ladena s Bosnom. = Ono što se izvješćuje uglavnom je senzacionalističko. Postojale su naznake da je povremeno bilo dodira sa suradnicima Al Kaide. No zahvaljujući suradnji postrojbe SFOR s bosanskim vlastima, to je riješeno. Trebamo biti vrlo oprezni a to i jesmo. - Je li vama osobno u Bosni pomoglo vaše iskustvo koruškog Slovenca? = Kao tipičan Koruščanin odrastao sam uz dva jezika, u južnoj Koruškoj. To mi je zacijelo dalo dodatni senzibilitet za one koji su drukčiji. No upravo sam i zbog svoje profesionalne karijere shvatio da je dvojezičnost golema prednost u suvremenom svijetu. - Iduće godine selite u Genevu. Hoćete li žaliti za Bosnom? = S jedne strane hoću, jer tu imam strahovito fascinantnu ali i ludo tešku zadaću. S druge strane poslije pet godina u Beogradu, na Kosovu i sada u Bosni, čeznem za nekim drugim poslom.