US-doktrina-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi IHT 5. XII. BUSHOVA VANJSKOPOLITIČKA DOKTRINA SJEDINJENE DRŽAVEINTERNATIONAL HERALD TRIBUNE5. XII. 2001.Zajednički plan"U kratkom razdoblju, od svega dva mjeseca, Bushova
administracija napravila je izvanredan posao oformivši raznoliku i iznenađujuću koaliciju koja za cilj ima riješiti problem terorizma i osmislivši sporazum kojim se dodatno liberalizira svjetska trgovina. Nakon 11. rujna, George W. Bush ubrzo je shvatio kako je multilateralna suradnja od ključne važnosti ako se želi riješiti problem terorističke prijetnje. Njegova vlada ponovno je otkrila i važnost Ujedinjenih Naroda i kada je posrijedi letgitimiziranje vojne akcije i kada je u pitanju rekonstrukcija nakon što sukobi budu okončani. Jednako tako, u Dohi, u Kataru, SAD je oformio novu koaliciju kako bi otpočeo novi krug trgovačkih pregovora koji su potrebni za započinjanje dugoročnog globalnog rasta. U oba slučaja, Bushova vlada iskazala je kako je moguće mobilizirati učinkovitu multilateralnu koaliciju kada dovoljno partnera ima zajedničku ili prijetnju ili cilj, i, što je važno, ako SAD osigurava čelništvo, dugoročnu uključenost i resurse.
SJEDINJENE DRŽAVE
INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
5. XII. 2001.
Zajednički plan
"U kratkom razdoblju, od svega dva mjeseca, Bushova administracija
napravila je izvanredan posao oformivši raznoliku i iznenađujuću
koaliciju koja za cilj ima riješiti problem terorizma i osmislivši
sporazum kojim se dodatno liberalizira svjetska trgovina.
Nakon 11. rujna, George W. Bush ubrzo je shvatio kako je
multilateralna suradnja od ključne važnosti ako se želi riješiti
problem terorističke prijetnje. Njegova vlada ponovno je otkrila i
važnost Ujedinjenih Naroda i kada je posrijedi letgitimiziranje
vojne akcije i kada je u pitanju rekonstrukcija nakon što sukobi
budu okončani.
Jednako tako, u Dohi, u Kataru, SAD je oformio novu koaliciju kako
bi otpočeo novi krug trgovačkih pregovora koji su potrebni za
započinjanje dugoročnog globalnog rasta. U oba slučaja, Bushova
vlada iskazala je kako je moguće mobilizirati učinkovitu
multilateralnu koaliciju kada dovoljno partnera ima zajedničku ili
prijetnju ili cilj, i, što je važno, ako SAD osigurava čelništvo,
dugoročnu uključenost i resurse.
U neposrednoj budućnosti, naravno, osnovni cilj će biti prijetnja
koju predstavlja terorizam. No ni mnogi drugi izazovi s kojima je
vlada suočena ne mogu biti riješeni unilateralno. Ako se želi
ostvariti ključne interese SAD-a i iskoristiti prilike,
multilateralna suradnja bit će od ključne važnosti u brojnim
područjima politike.
SAD je sada suočen sa 'zajedničkim planom' koji je u nastajanju, u
koji su uključena i nova i stara pitanja koja su od ključne važnosti
za dugoročne američke interese. On uključuje financije i trgovinu,
međunarodno zdravstvo, promjenu klime, prevenciju sukoba i
'izgradnju mira', promicanje demokracije i smanjivanje
siromaštva.
Pitanja koja obuhvaća zajednički plan sadrže barem pet elemenata.
Prvo, pitanja su međusobno usko povezana. Npr., širenje trgovine
preduvjet je za smanjenje siromaštva i za osiguravanje resursa za
rješavanje globalnih epidemija.
Drugo, politika s ciljem promicanja gospodarskog, društvenog i
političkog razvoja ključni je element rješavanja svih tih
pitanja.
Treće, sve su to pitanja koja se mogu riješiti samo različitim
oblicima multilateralne (iako ne nužno i globalne) suradnje. I
četvrto, rješavanje tih problema zahtijeva to da SAD ima
kompetentne suradnike- vlade koje su sposobne i koje su relativno
nepristrane i demokratične.
Za sada je većina tih pitanja imala mnogo manji prioritet od onih
koja su se mogla riješiti vojnim sredstvima ili bilateralnim
odnošajima.
U proteklih godinu dana, provedeno je nekoliko službenih
ispitivanja koja su se bavila globalnim trendovima i koja su
identificirala neka od glavnih pitanja s kojima je SAD suočen u
slijedećih deset ili dvadeset godina. Ta su izvješća privlačila
malo pažnje prije 11. rujna. Sada bi se mogla pokazati veoma
korisnima.
Dok se razlikuju u pojedinostima, zajedničko im je jedno: važnost
gospodarskog, političkog i društvenog razvoja. Izvješće
Povjerenstva za američku nacionalnu sigurnost u 21. stoljeću
zaključuje: 'Za SAD je od važnog nacionalnog interesa da u
inozemstvu bude ostvaren gospodarski razvoj i da se poveća životni
standard u najsiromašnijim zemljama te da se ublaže gospodarski i
politički sukobi.' Drugim riječima, gospodarski, društveni i
politički razvoj ne samo da je ljudski imperativ, važan je i za
dugoročne interese SAD-a. Političari moraju razmisliti o tome što
je naučeno o promicanju razvoja tijekom proteklih četrdeset
godina. To iskustvo iskazuje potrebu za pomoći stvaranju država
vladama koje su sposobne rješavati goruće globalne probleme,
istovremeno osiguravajući da ljudi u tim zemljama imaju interes u
vlastitim društvima i da vide budućnost za sebe.
Zanimljivo pitanje koje se nameće jest hoće li se sadašnji uspjesi
Bushove vlade prenijeti i na druge izazove i oblikovati vanjsku
politiku i glede drugih globalnih pitanja. Ako je tako, možda su
stimulirali nastanak Bushove doktrine koja bi mogla poslužiti kao
okvir za realnu vanjsku politiku koja je prikladna za 21.
stoljeće", piše John W. Sewell.