IHT 24. XI. S NOVIM MUSLIMANSKIM SAVEZOM SAD RISKIRA NASTAVAK NESTABILNOSTI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. XI. 2001. S novim muslimanskim savezom, SAD riskira nastavak nestabilnosti "Dok je Bushova vlada napadala talibanski islamistički režim raketama, Afganistanu susjedne islamističke države je obasipala velikodušnom financijskom i vojnom pomoći. Washington se izgleda trudi iz petnih žila raspršiti predodžbu o tome kako postoji 'sukob civilizacija'. No alternativa bi se mogla pokazati ništa manje opasnom. SAD računa na Pakistan, Saudijsku Arabiju i Tursku da mu pomognu zauzdati uspon islamskom fundamentalizma u regiji, posebice u bivšim sovjetskim republikama Srednje Azije. Bushova administracija već je ponudila više od milijarde dolara da kooptira Pakistan. Američki su političari pozvali na otpisivanje duga Turskoj a potakli su i 'Međunarodni monetarni fond' da obeća 19 milijardi dolara pomoći. Uloga Saudijske Arabije, rodnog mjesta Islama i najistaknutijeg saveznika SAD-a u arapskoj regiji, jednako je važna. Ovaj strateški trokut, briljantno lociran između Kine i Rusije, mogao bi olakšati dugoročni utjecaj SAD-a u ovom politički nestabilnom području bogatom naftom. Pomoći će spriječiti ponovnu pojavu snažnog Iraka i uravnotežiti regionalnu ulogu Irana, s njegovim posebnim odnošajima sa Sirijom. Moskva nije ništa manje entuzijastična glede ove nove geopolitičke konfiguracije koja će transformirati ruski 'luk nestabilnosti' u trokut mira. Turska i Pakistan će, očekuje se, uz pomoć Uzbekistana blokirati podršku islamskim ekstremistima u ruskim pokrajinama, posebice u Čečeniji i u susjednim državama. Na površini, ovo djeluje kao savršen geopolitički savez: zajednički interesi i ciljevi uz vojna, financijska i diplomatska sredstva da ih se implementira. No zapravo nedostaje čvrstih sociopolitičkih temelja čiji je nedostatak i doveo do sadašnje krize. Prvo, članovi neformalnog saveza nedemokratski su režimi koji uvelike krše ljudska prava. Udružiti se s njima značilo bi ponavljati pogrešku ujedinjavanja s iranskim šahom 1970-tih, podržavanja Sadama Huseina 1980-tih, korištenje Osame bin Ladena i financiranje talibana 1990-tih. Takvi režimi ne stvaraju dugoročnu stabilnost; oni su privremeni i izazivaju nasilno protivljenje njihovoj vladavini i neprijateljstvo prema Americi. Transformacija geografije nasilja u doba globalizacije zaslužuje ništa manje od revolucije u američkoj vanjskoj politici. Treba naglasiti gospodarsko i političko razmišljanje i dati im prednost pred vojnim razmišljanjem. U protivnom, odnošaji između moćnog no tjeskobnog zapada s jedne strne i osiromašenog i podijeljenog Juga na drugoj dovest će do raširene nestabilnosti. Iako nova washingtonska ravnoteža moći za cilj ima raspršiti bin Ladenovu 'ravnotežu terorizma', ipak u Srednjoj Aziji projicira više moći a manje ravnoteže. Čim suosjećanje s Amerikom u svezi 11. rujna izblijedi, Kina, koja je pokazala povećani interes za zemlje bogate naftom, postat će neprijateljski raspoložena prema novom savezu. Ništa manje neprijateljstva ne možemo očekivati ni od Indije prema savezu koji daje moć Pakistanu dok u Kašmiru nastavlja vreti nasilje. Novi 'Pax Americana' otuđit će i destabilizirati već slab i podijeljen arapski svijet. Približno svakih deset godina, Izrael i SAD demoniziraju regionalnog igrača- Nasera u Egiptu 1950-tih, Arafata krajem 1960-tih i 1970-tih, Homeinija 1980-tih i Sadama 1990-tih- i tada od ljudi iz regije traže da izaberu ili budu okrivljeni i uhvaćeni u još jedan beskrajni i skupi sukob. Nestabilnost u arapskom svijetu, koju su uzrokovali poniženje Izraela, dupli standardi SAD-a i korumpirani režimi, bila je pokretač previranja. Daljnje polariziranje arapskog svijeta novim savezom SAD-a s Turskom, Pakistanom i Saudijskom Arabijom unazadilo bi reforme koje su u tijeku u ključnim arapskim državama i prouzrokovalo stvaranje jaza između arapskih i nearapskih islamskih zemalja. Nastojanje ostvarivanja mira između Izraela i njegovih susjeda ipak će trpjeti. Nitko od članova saveza do sada nije pokazao interes za pošteno razriješavanje palestinskog pitanja van okvira islamskih svetih mjesta i nedefinirane predodžbe o palestinskoj državi. Vrijeme je da Zapad podrži demokratsku reformu, potakne ljudska i gospodarska prava i okonča stranu okupaciju, posebice u Palestini, uz istu odlučnost s kojom je obećao boriti se protiv terorizma", piše Marwan Bishara, predavač pri 'American University of Paris' i autor knjige "Palestine /Israel: Peace or Apartheid" (Palestina/Izrael: mir ili apartheid).