ZAGREBAČKA KONFERENCIJA "RELIGIJA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA"

ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - "Religija u međunarodnim odnosima", konferencija u organizaciji Instituta za međunarodne odnose održana u utorak u zagrebačkom Novinarskom domu, pokušala je razmotriti ulogu religija u svjetskoj politici i njezinu sposobnost da odgovori na globalne izazove 21. stoljeća. #L# Niz govornika, koji su temi prilazili s različitih aspekata - od ekumenizma, etike, kritike institucionalizirane religije i odbacivanja odgovornosti religije za zla našeg vremena, do razbijanja teze o sukobu civilizacija s posebnim naglaskom na islam, danas najkritiziraniju, upravo "sotoniziranu religiju", neizbježivo su se vraćali na terorističke rujanske napade. Križarski rat što ga je brzopleto objavio, a ubzo i povukao američki predsjednik George W. Bush, bijes zbog civilnih žrtava i nemoć koju je prvi put osjetila jedina svjetska velesila, raspirili su osudu i mržnju prema islamu kao religiji odgovornoj za terorizam. Današnji govornici na skupu pripremanom još od lipnja - puno prije nego li su se napadi dogodili - upozoravali su pred praznom dvoranom, da je islam politizirana religija, ali i na opasnosti od indoktrinacije i fanatizma čemu može voditi institucionaliziranje religije. Sukob civilizacija pogrešna je teza stavljena na mjesto istine o stvarnom sukobu siromašnih i bogatih, među državama i unutar samih nacionalnih država, kazao je Faruk Redžepagić, bivši direktor islamske humanitarne udruge Merhamet. Avantura u Afganistanu, upozorio je, neće završiti krizu, već razbuktati njezino žarište. O neodrživosti teze sukoba civilizacija, no s aspekta proteklih 10 hrvatskih godina, govorio je profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan. Knjiga Samuela Huttingtona bila je politički credo pokojnome hravtskom predsjedniku Franji Tuđmanu za sudjelovanje u pokušaju komadanja Bosne. Hrvatska možda i pripada zapadnom civilizacijskom krugu, ali njegovim vrijednostima iz 18. a ne 21. stoljeća, drži Degan. Najpozvaniji da progovori o islamu, religiji danas "sotoniziranoj" i "politiziranoj", imam Ševko Omerbašić, poglavar islamske zajednice u Hrvatskoj, rekao je da je islam "najviše manipulirana" religija. Ali ne samo sa zapada već i iznutra, od samih njezinih pripadnika, upozorio je. Nevolje u tumačenju proizlaze i iz nepoznavanja arapskog jezika i kulture, iz desetljeća dugog pogrešnog prenošenja i tumačenja Kurana a čemu je glavni razlog pokušaj stavljanja bogatstava tog dijela svijeta (koji pripada islamu) pod nadzor. "Čvrsto sam uvjeren", poručio je, uspije li islam riješiti pitanje ljudskih prava i sloboda (a prilika mu je da to učini samo u ovome stoljeću) imat će izglede da preživi kao religija i izgradi društvo na koje će moći biti ponosan. Ljudska prava i slobodu zagovarao je i drugi vjerski poglavar, papa Ivan Pavao II, kada je u Poljskoj sredinom 90-ih rekao da je "pravi kršćanin samo onaj tko poštuje temeljne ljudske vrijednosti, slobodu i demokraciju", podsjetio je Božo Rudež, ravnatelj zagrebačkog odbora za vjerska pitanja. Nažalost, u Hrvatskoj je upravo taj papin govor, drži Rudež, u to vrijeme svjesno bio djelomično prešućen ili nepotpuno prenesen. Iako je zanimljiva rasprava nastavljena prijavljivanjem još desetak govornika, moguće je zaključiti da su brižljivo izabrani sudionici skupa prvenstveno bliski u svojim stajalištima da religija ima svoju šansu, odbaci li institucionaliziranost (odgovornost za to moraju ponijeti upravo niži "službenici svetoga, smatra don Grubišić) i okrene se razvijanju duhovnosti, te odbaci li ekskluzivizam (isključivost) i usredotoči se na univerzalizam. A na univerzalizam, na različitost se mora usredotočiti i Zapad i skrbiti da ne nameće svoje vrijednosti drugima, citirao je riječi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca prof. Degan koji je u njima vidio najbolju kritiku Bushova crno-bijelog poimanja svijeta. On je podsjetio na Chiracove riječi da ni današnja arhitektura ni matematika ne bi bile to što jesu bez utjecaja arapske kulture, te da se sve kulture, istina je, ne razvijaju istim ritmom, ali se pohranjuju u našu kolektivnu svijest i prožimaju. (Hina) rt sl