FRANCUSKA-L'EXPRESS OD 25.10.01. RAZGOVOR S HUNTINGTONOM

FRANCUSKA L'EXPRESS 25. X. 2001. 'Dijalog između civilizacija mora početi' Michel Faure razgovarao je sa Samuelom P. Huntingtonom, američkim profesorom na Harvardovu sveučilištu (Massachusetts): " - Dakle, profesore Huntington, je li ovo sukob civilizacija? = Još ne. Osama bin Laden htio bi sadašnje događaje pretvoriti u sraz između islama i Zapada, a ako u tomu uspije, bit će to za nj izvanredan uspjeh. Ipak, za sada je riječ o ratu između vrlo raširene terorističke mreže nazočne u šezdesetak zemalja, organizacija koje ne prezaju od ubojstva nedužnih civila, i civilizacije općenito. To je zapravo sukob između civilizacije i barbarstva. - Američke su vlasti nedavno objavile fotografije dvadeset i dvojice terorista za kojima traga FBI. Svi su muslimanske vjere i svi dolaze iz muslimanskih zemalja. Kakva je, po vašem mišljenju, uloga islama u tom sukobu? = Islam ima ulogu, ali ne bih rekao da sadašnja kriza islam stavlja u opreku s drugim civilizacijama. Nekoliko je razloga za stvaranje terorističke mreže na islamskom tlu. Prvi je čimbenik sve veća svijest muslimanskog puka o njihovu islamskom identitetu. Drugi je čimbenik demografija: muslimanske zemlje već nekoliko desetljeća imaju vrlo visoku stopu nataliteta, s velikim udjelom puka između šesnaest i trideset godina. Ti mladi, često školovani ljudi napuštaju zemlju jer ne mogu naći posao i odlaze, primjerice, u Francusku. Postaju možebitni članovi militantnih organizacija. 1980-ih neki su išli u Afganistan da se bore protiv Sovjetskog Saveza. Prema našim saznanjima, članovi današnjih terorističkih organizacija imaju takvo iskustvo. No demografski se čimbenik trenutno mijenja: u islamskim društvima natalitet je u padu. Demografi misle da će se 2002. udio mladih znatno smanjiti, što svakako daje stanovitu nadu. Napokon, treći je čimbenik mržnja koju čitav muslimanski svijet, a napose arapski, osjeća prema zapadnom gospodstvu, prema kolonijalizmu Zapada. U izjavi Osame bin Ladena objavljenoj nakon prvih američkih udara na Afganistan spominje se 'osamdeset godina' tlačenja. Tako se on vraća na pad Otomanskog carstva i podjelu Srednjeg istoka između europskih sila. To, kako ja mislim, ima velikog odjeka među pukom u muslimanskim zemljama. - Gotovo su sve arapske vlade očitovale svoje gnušanje napadajima od 11. IX. Ne ističu li time nedvojbeno sveopću, ali i individualističku, dakle izrazito zapadnjačku, vrijednost ljudskog života? = Da, ali to je i vrijednost islama. Nisam stručnjak za Kuran, ali oni koji to jesu kažu da islam razlikuje pravedni od nepravednog rata, ne dopušta napadaje na civile, žene i djecu i zabranjuje samoubojstvo. - Umjesto da nas dovede do sukoba između civilizacija, bi li ovaj rat protiv terorizma mogao biti prigoda za jačanje vrijednosti koje su zajedničke različitim civilizacijama? = Svakako! Ne smijemo dopustiti da taj sukob preraste u sudar civilizacija. Zato je bilo važno stvoriti globalnu koaliciju protiv terorističke mreže. To su učinile američka, britanska, francuska i njemačka vlada. Sve do sada imale su stanovitog uspjeha, budući da je nekoliko muslimanskih država odobrilo njihov postupak, ili mu se barem nisu usprotivile. Na konferenciji islamskih zemalja, ministri vanjskih poslova 53 arapske zemlje objavili su priopćenje u kojemu ne osuđuju napadaje Sjedinjenih Država i Velike Britanije na Afganistan. U tekstu se traži da se rat vodi tako da civilne žrtve budu što manje i osuđuje se terorizam. To je vrlo velik napredak. (...) - Čelnici muslimanske zajednice u Americi u više su navrata nakon 11. IX. očitovali svoje domoljublje. Može li američki islam pokazati da je ta vjera spojiva s vrijednostima zapadnog društva? = Tu zamisao još treba dokazati, napose u zemljama kao što je Francuska, jer je vaša muslimanska manjina puno veća od naše. - Da, ali za razliku od vaše, ona je rezultat useljavanja. U SAD-u, velik dio muslimana jesu američki crnci... Ne bi li američki islam mogao biti uzor za muslimanski svijet? = Sumnjam. Američki će se islam sve više amerikanizirati. Već smo imali takvo iskustvo s katoličanstvom čiji početci sežu u doba velikog irskog useljeničkog vala sredinom XIX. stoljeća. Oko toga je bilo stalnih nesuglasica između američkih biskupa i Vatikana. Danas je katoličanstvo u SAD-u vrlo osobito, izrazito američko i nema odjeka među katolicima u drugim zemljama. Znamo, primjerice, da su katoličke vrijednosti u Nizozemskoj bliže nizozemskim protestantskim vrijednostima, nego katoličkim u Belgiji. - Ne nudi li Amerika rješenje za civilizacijski sukob, ono što vi, mislim, ne volite jako: mulitikulturalno društvo? = SAD je multietničko i multirasno društvo. Nisam siguran da je multikulturalno. To će zacijelo ovisiti o hispanijskom useljeništvu. Prije Prvog svjetskog rata nijedan jezik - ni poljski ni ruski ni jidiš ni talijanski... - nije govorilo više od deset posto useljeništva. Sada više od pedeset posto useljenika govori španjolski. To može potaknuti SAD da postane ako ne multikulturalno, barem bikulturalno i bilingvalno društvo. (...) - Da se demokracija jednom proširi na čitav svijet, pa i na muslimanske zemlje, bi li još bio moguć civilizacijski sukob? = To je dobro pitanje! Politolozi oduševljeno otkrivaju da demokratske države međusobno ne ratuju. Stoga se može misliti da je širenje demokracije čimbenik mira. No čini se da su zemlje koje prelaze s autoritarnog režima na demokraciju češće sklone da uđu u sukob nego stabilne demokratske, ili stabilne autokratske zemlje. Tranzicijski proces bi sam po sebi mogao biti destabilizirajući. Riječ je o pitanju koje zaokuplja SAD, napose u odnosima s Kinom. (...) - Neće li sadašnji sukob potaknuti SAD da počne stvarati nacije kao što je Afganistan, pa i Pakistan, i da, ukratko, učini upravo suprotno od onog što biste vi željeli? = Čim se neka vlada izvana uključi u pothvat 'nation buildinga' možemo očekivati vrlo ograničene rezultate. Čini mi se da pripadnici jednog društva trebaju odlučiti hoće li ili neće stvoriti naciju. Dakako, mi možemo pomoći osiguravajući znatna sredstva, ali o naravi društva koje će nastati u Afganistanu ili u Pakistanu mogu odlučiti damo Afganistanci i Pakistanci. - Što danas možemo učiniti da taj sukob sutra ne preraste u civilizacijski? = Neki su se u SAD-u zauzimali za to da se iskoristi prigoda i da se svrgne Sadam Husein. Bila bi to velika pogrješka, osim ako se ne bi pronašli vrlo uvjerljivi dokazi da je surađivao s Al-Quaidom. To bi značilo dati za pravo Bin Ladenu, odgurnuti od sebe velik dio arapske javnosti i jamačno stvoriti probleme s Rusijom i s Francuskom. Glavno je pitanje hoće li muslimanske vlade i puk i dalje sudjelovati u toj koaliciji. Dakle, prijeko je potrebno povesti računa o njihovim brigama."