ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Brijuni - neveliki otoci na sjeverozapadu Hrvatske i biser Istarske županije, dobili su i svoju prvu monografiju, "Brijuni kamerom zaljubljenika", koju su priredili Višnja i Marijan Anić, a javnosti je
predstavljena večeras u Austrijskome kulturnom forumu u Zagrebu.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Brijuni - neveliki otoci na
sjeverozapadu Hrvatske i biser Istarske županije, dobili su i svoju
prvu monografiju, "Brijuni kamerom zaljubljenika", koju su
priredili Višnja i Marijan Anić, a javnosti je predstavljena
večeras u Austrijskome kulturnom forumu u Zagrebu. #L#
Urednik Monografije, Željko Žarak, smatra je pravom rijetkošću u
hrvatskoj tiskarskoj produkciji, jer, kako je istaknuo, "autori su
knjigu rasteretili svake pretenzije i sastavili najiskreniju odu
ljepoti Brijuna, kao i čovjeku koji je od jednoga malaričnog otočja
učinio prekrasan arhipelag".
A čovjek koji je imao i ostvario svoju viziju bio je austrijski
industrijalac i inovator, Paul Kupelwieser, koji je godine 1893.
otkupio Brijunsko otočje od jednoga tršćanskog trgovca za 75 tisuća
zlatnih forinti.
Autorica Monografije Višnja Anić naglasila je kako bi se njegova
vizija uređenja otočja "mogla sažeti u tvrdnji da je Paul
Kupelwieser bio preteča ekološkoga pokreta".
A ono što danas jesu Brijuni nastalo je kao rezultat sustavnoga
Kupelwieserova rada. On je, naime, uz pomoć znanstvenika Roberta
Kocha i šumarskoga stručnjaka Alojza Čufara, tijekom 20 godina
zapuštene otoke učinio primamljivim odmaralištem za europsko
plemstvo, umjetnike i bogataše na početku 20. stoljeća.
Zahvaljujući dr. Kochu na Brijunima je 1901. iskorijenjena
malarija, a Čufar je Kupelwieseru pomogao ostvariti jedinstvenu
pejzažnu arhitekturu u kojoj se livade i proplanci smjenjuju s
borovim, hrastovim i lovorovim šumama.
Bajkoviti ugođaj Velikoga Brijuna ostvaren je i krčenjem makije i
drveća te sađenjem desetaka tisuća borovih sadnica koje su sada
stogodišnja stabla po kojima se, kao i po nastanjenim srnama,
zečevima, vjevericama i paunovima, Brijuni prepoznaju.
Ali, podsjetila je Višnja Anić, veliki vizionar nije dugo uživao u
svojemu snu jer je Prvi svjetski rat zaustavio procvat Brijuna, a
Kupelwieser je umro u Beču 1919. Nesretna sudbina dočekala je i
njegova sina Karla koji je, nakon neuspješnoga pokušaja obnove
zastarjelih brijunskih hotela, 1930. izvršio samoubojstvo i
pokopan je na najvećemu brijunskom otoku uz majku koja je umrla za
Prvoga svjetskoga rata.
Prirodne i kulturne ljepote Brijunskih otoka dočarao je Marijan
Anić koji je prikazao fotografije koje su snimljene na Brijunima u
svibnju i srpnju ove i prošle godine.
Dijaprojekciju je podijelio u dva dijela - prvi dio nazvao je
šetnjom po Velikome Brijunu u kojoj može uživati svaki turist koji
posjeti Brijune, dok je u drugome dijelu prikazao najpoznatije
brijunske motive.
Na večerašnjem predstavljanju Monografije o Brijunima predsjednik
Austrijskoga kulturnog foruma Robert Sučić zahvalio je autorima
za, kako je kazao, "uzbudljivu i dirljivu priču o tome otočju te za
podsjetnik na čovjeka koji ih je učinio ljepšima no što su bili".
(Hina) ip sp