ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Zagrebačka Židovska općina i Novi Liber objavili su knjigu "Holokaust u Zagrebu" Ive Goldsteina i suautora Slavka Goldsteina na kojoj su radili više od tri godine - najprije je na osnovi istraživanja u
arhivima, literature i drugih izvora Ivo Goldstein napisao njezin najveći dio, a zatim je Slavko Goldstein napisao nekoliko novih poglavlja, unio dopune i redigirao cijeli tekst.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Zagrebačka Židovska općina i Novi
Liber objavili su knjigu "Holokaust u Zagrebu" Ive Goldsteina i
suautora Slavka Goldsteina na kojoj su radili više od tri godine -
najprije je na osnovi istraživanja u arhivima, literature i drugih
izvora Ivo Goldstein napisao njezin najveći dio, a zatim je Slavko
Goldstein napisao nekoliko novih poglavlja, unio dopune i
redigirao cijeli tekst. #L#
Na prednjoj strani ovitka knjige slomljena je fotografija
središnje zagrebačke sinagoge u današnjoj Praškoj ulici koja je
izgrađena 1867. a uništena 1941.
Knjiga se sastoji od šest dijelova i svaki obrađuje nekoliko
problemskih cjelina: prvi pod naslovom "Ideološki i društveni
preduvjeti progona" počinje objašnjenjem što je holokaust, drugi
nosi naslov "Proljeće-ljeto 1941: ekskomunikacija", treći "Ljeto-
jesen 1941: Koncentracija i eksterminacija", četvrti
"1942./1943.: Prema konačnom uništenju", peti "Pokušaj
spašavanja" i šesti "Epilog", u kojem se donose podatci o broju
židovskih žrtava u Zagrebu.
Recenzentica knjige, inače poznata povjesničarka i dugogodišnja
redovita profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirjana
Gross, smatra kako je "Holokaust u Zagrebu" Ive Goldsteina "prva
cjelovita obrada teme o kojoj su do sada uglavnom poznati samo
elementi, često komponente u 'prekrajanju povijesti'".
"Na temelju dosada velikim dijelom neupotrijebljena izvornog
materijala autor crta zbivanja koja ne komentira nekim moralnim
vrednovanjem", ističe Gross, dodajući kako "tragedija naime
proizlazi iz opisa brojnih pojedinačnih sudbina koje su ostavile
tragove u pisanim izvorima te u pričanju preživjelih svjedoka".
Po ocjeni Narcise Lengel-Krizman, također recenzentice knjige,
tekst uvelike premašuje temu određenu naslovom, jer obrađuje ne
samo holokaust u Zagrebu nego u NDH u cjelini, a donosi i iscrpan
pregled pojave antisemitizma u širem europskom kontekstu. Smatra
kako je to "golem rudnik podataka i nezaobilazno štivo za svakog
budućeg istraživača, a može korisno poslužiti i kao literatura na
sveučilištu".
Ivo Goldstein u poglavlju "O broju židovskih žrtava u Zagrebu"
napominje kako je nad Židovima u NDH i u Zagrebu počinjen klasični
genocid, što se može dokazati na mnoge načine, a ponajprije
postotkom ubijenih.
"Broj ubijenih zagrebačkih Židova za sada još nije precizno
ustanovljen", piše Goldstein, dodajući kako "postoje različiti
podatci ili procjene objavljeni odmah poslije rata".
U dopisu Zemaljskoj komisiji 1947., kako navodi autor knjige,
ondašnji tajnik Židovske općine David Levi, polazeći od procjene da
je prije rata u Zagrebu živjelo 12.000 Židova, tvrdi da je u logore
deportirano i u njima ubijeno 7500 zagrebačkih Židova, da ih je oko
500 "umrlo u emograciji", "u zbjegu umrlo ili poginulo" oko 400,
"ubijeno pojedionačno u Zagrebu za vrijeme okupacije" oko 400 te od
1943.-1944. "odvedeno s Raba i poginulo" oko 200. To bi značilo da
je poginulo oko 9000 zagrebačkih Židova, odnosno 73-74 posto
predratne zajednice.
Ivo Goldstein napominje: "Dok ne bude preciznijih istraživanja, ta
brojka će se morati uvažavati."
U knjizi "Popis žrtava", koje se original čuva u zagrebačkoj
Židovskoj općini izbrojene su 7492 židovske žrtve u Zagrebu,
međutim, taj popis rađen abecednim redom, kako napominje autor,
postoji samo do prezimena Weiss.
U "najboljem i najširem" koncipiranom istraživanju fašističkih
žrtava u Zagrebu, pod imenom Dotrščina, zabilježeno je 18.627 imena
od kojih su 6399 prepoznati kao Židovi, koji se, kako napominje
autor, usprkos najavama, nije dopunjavao.
Na teritoriju NDH živjelo je prije rata oko 38.000-39.000 Židova, a
samo je oko 9.000 doživjelo kraj rata.
Objavljivanje knjige "Holokaust u Zagrebu" potpomogli su
Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo kulture i Ured
za kulturu grada Zagreba.
Ivo Goldstein (1958.), izvanredni profesor i voditelj Katedre za
opću povijest srednjeg vijeka, objavio je više od stotinu
znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu, autor je
knjiga "Bizant na Jadranu od 6. do 9. stoljeća" (1992.), "Hrvatski
rani srednji vijek" (1995.) te knjige na engleskom jeziku "Croatia:
A History" (1999.).
Slavko Goldstein (1928.), sada urednik u Novom Liberu, od 1952.
neprekidno je aktivan u hrvatskom izdavaštvu i novinarstvu.
Objavio je više od 400 novinskih, publicističkih i esejističkih
tekstova, a u zadnje se vrijeme posebno bavio aktualnom židovskom
problematikom i novijom poviješću Židova u Hrvatskoj.
Uz ostalo bio je glavni urednik u zagrebačkim izdavačkim poduzećika
"Stvarnost" i "Liber" i časopisa "Erazmus".
(Hina) mc