ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Hrvatski doseljenici u Čileu već su u prvoj generaciji bili u najvišim slojevima čileanskoga društva što je njihova posebnost u odnosu na hrvatsko iseljeništvo u drugim zemljama, istaknuo je danas
povjesničar Ljubomir Antić na predstavljanju dvojezičnoga izdanje knjige "Hrvatska/Čile - Povijesne i kulturne veze" u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.
ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Hrvatski doseljenici u Čileu već su u
prvoj generaciji bili u najvišim slojevima čileanskoga društva što
je njihova posebnost u odnosu na hrvatsko iseljeništvo u drugim
zemljama, istaknuo je danas povjesničar Ljubomir Antić na
predstavljanju dvojezičnoga izdanje knjige "Hrvatska/Čile -
Povijesne i kulturne veze" u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u
Zagrebu.#L#
Na pitanje zašto je tomu tako Antić odgovora da je ključ u
međusobnoj otvorenosti čileanskoga društva i hrvatskih
doseljenika. Antić smatra da je taj odnos poučan i za današnje
vrijeme jer svjedoči da se otvorenost isplati i da u njoj nitko ne
gubi.
Knjiga je nastala oko izvorne ideje da se predstavi pregled
proznoga stvaralaštva hrvatskih iseljenika u Čileu što je osmislio
Jerko Ljubetić koji je odbrao, priredio i sa španjolskoga jezika na
hrvatski preveo sve priloge.
Kako je istaknuo urednik knjige Ivo Žanić, Ljubetić je i
najzaslužniji za objavljivanje te, 13. po redu i do sada
"najdeblje" knjiga biblioteke "Relations" Društva hrvatskih
književnika (DHK) i časopisa "Most/The Bridge".
Osim tekstova 26 čileanskih književnika i znanstvenika hrvatskoga
podrijetla, dvojezično izdanje sadrži i uvodnu riječ koju je
sastavio Jerko Ljubetić, tekst Ljubomira Antića "Čile u očima prvih
hrvatskih doseljenika" te bilješke o autorima i ilustracije.
Žanić smatra da knjiga daje bogatu, uvjerljivu i informativnu sliku
o Hrvatima i njihovim potomcima u Čileu za koje je u toj
južnoameričkoj zemlji karakteristično da su se regionalno
naseljavali stvorivši naselja na čileanskome hladnom jugu i
pustinjskom sjeveru.
Posebnost pak književnoga izraza hrvatskih doseljenika bila je što
je ta književnost u samoj srži čileanske književnosti. Odnosno,
kako je rekao Žanić, književnost hrvatskih doseljenika
"preskočila" je dokumentarnu fazu i odmah dospjela u sam vrh
čileanske književnosti o čemu svjedoči prvi glasoviti čileansko-
hrvatski pisac Arturo Givovich (1855.-1905.)
U kontekstu hispanoameričke književnosti važno mjesto pripada
čileanskim piscima hrvatskoga podrijetla, istaknula je Mirjana
Polić-Bobić profesorica na Katedri za hispanistiku zagrebačkoga
Filozofskog fakulteta.
Za nju je knjiga važna i za studente jer će im, rekla je, biti "prava
mala Biblija" za proučavanje čileanske književnosti.
Priređivač Jerko Ljubetića pak ističe da je za njega knjiga
najprije osobna i emotivna jer ju je posvetio ocu i tetki koji
nikada nisu prežalili svoja dva brata koji su otišli u Čile kao
maloljetnici i ondje mladi nestali.
Ljubetić smatra da to dvojezično izdanje otvara i put za
proučavanje života hrvatskih doseljenika u Čileu čime pak,
istaknuo je, možemo saznati nešto više i o nama samima.
(Hina) ip ln