ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Svaki drugi građanin Hrvatske, odnosno 52 posto od ukupno ispitanih, smatra da je dobro ili vrlo dobro informiran o uvođenju eura, no njih 38 posto nije uopće upoznato s uvjetima zamjene 12 europskih
valuta za euro.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Svaki drugi građanin Hrvatske,
odnosno 52 posto od ukupno ispitanih, smatra da je dobro ili vrlo
dobro informiran o uvođenju eura, no njih 38 posto nije uopće
upoznato s uvjetima zamjene 12 europskih valuta za euro.#L#
Pokazali su to najnoviji rezultati istraživanja tvrtke GfK Centra
za istraživanja tržišta iz Zagreba.
Zanimljivi su podaci o stanju štednje stanovništva i valuti u kojoj
se štedi. Tako od 1000 ispitanih njih 47 posto nema ušteđevine, 36
posto ima štednju u njemačkim markama, 18 posto u kunama, 5 posto u
američkim dolarima, dok ostalih 10 posto ima štednju u drugim
valutama.
Ispitanici koji imaju neku ušteđevinu (bilo kod kuće bilo u banci
ili negdje drugdje) u 51 posto slučajeva štede isključivo u
njemačkim markama, 23 posto samo u kunama, a tri posto samo u
američkim dolarima. Ostali štede u dvije ili više valuta.
Što se pak tiče uvođenja eura, o tome je površno informirano 41
posto stanovnika, a tek sedam posto ocjenjuje da o tome ništa ne
zna. Opća je informiranost bolja kod muškaraca (61 posto), kod
mlađih osoba, tj. onih od 25-44 godine, kod visokoobrazovanih (82
posto) te kod osoba koje koriste velik broj bankovnih usluga (preko
šest).
Dva od tri ispitanika točno su odgovorila da je dan uvođenja eura u
12 zemalja EMU 1. siječnja 2002. godine, dok je niska informiranost
o tome evidentirana kod osoba starijih od 65 godina (38 posto), te
kod domaćica i umirovljenika.
Istodobno, informiranost o vremenu u kojem se obavlja konverzija
valuta u euro bez posebne provizije banke nije tako povoljna.
Naime, 38 posto ispitanika nije uopće upoznato s uvjetima
konverzije, 26 posto navodi da je to 28. veljače 2002. godine, a 25
posto ih kao rok daje 31. prosinca 2001. godine.
I na kraju, kako li će se Hrvati ponašati prilikom gašenja 12
europskih valuta?
Rezultati istraživanja pokazuju da 46 posto ispitanika navodi da bi
štedjelo u eurima, njih 14 posto odlučilo se na štednju u američkim
dolarima, 11 posto u švicarskoj valuti i 9 posto mijenjalo bi devize
u kune.
No, kvalitetnija se slika o mogućem ponašanju dobiva na segmentu
stanovništva (53 posto) koje ima neku ušteđevinu. Tu je euro
svakako valuta u koju će se najčešće konvertirati ušteđevina.
Gotovo 58 posto namjerava svoju štednju prenijeti u euro, 17 posto u
dolare, a 12 posto u švicarske franke.
Kao mjesto konverzije, pokazuju rezultati istraživanja, najčešće
se navodi matična banka (64 posto), petina ispitanika još se nije
odlučila, a 14 posto namjerava zamjenu obaviti u mjenjačnicama.
(Hina) tp ds