ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Iako povjerenje hrvatskih građana u bankarski sustav stalno raste, taj tempo ne prati i identično povjerenje u kunu, a u prilog toj tvrdnji je i podatak da je više od 75 posto ukupnih depozita u hrvatskim
bankama u stranoj valuti, najviše u njemačkim markama.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Iako povjerenje hrvatskih građana u
bankarski sustav stalno raste, taj tempo ne prati i identično
povjerenje u kunu, a u prilog toj tvrdnji je i podatak da je više od
75 posto ukupnih depozita u hrvatskim bankama u stranoj valuti,
najviše u njemačkim markama.#L#
Istaknuo je to danas direktor istraživanja u Hrvatskoj narodnoj
banci (HNB) Evan Kraft, na dvodnevnom seminaru o stranom novcu u
opticaju, kojeg je organizirala HNB, a na kojem sudjeluju
predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Američke
središnje banke (FED), Europske središnje banke (ECB), te
središnjih banaka zemalja srednje i istočne Europe.
Kraft je istaknuo važnost približavanja roka uvođenja eura, 1.
siječnja 2002. kao jedinstvene europske valute u 12 zemalja članica
eurolanda, te s tim u vezi početak službene zamjene njihovih
nacionalnih valuta za nove novčanice i kovanice eura. Iz tog
razloga prikupljanje podataka o točnoj količini stranog novca u
opticaju, napominje, jednako je važno za zemlje koje ga koriste,
kao i za one koje ga izdaju.
Govoreći o značaju projekta utvrđivanja točne količine gotova
stranog novca u opticaju za monetarnu i fiskalnu politiku,
predstavnik MMF-a Edgar Feige istaknuo je važnost pitanja u kolikoj
su mjeri 'dolarizirane' ili 'euroizirane' zemlje srednje i istočne
Europe u ovoj jedinstvenoj, povijesnoj prilici koju pruža uvođenje
eura.
Od ukupno procijenjenih 520 milijardi američkih dolara gotovine u
opticaju (1888 dolara po osobi ili 7255 dolara po obitelji), između
40 i 62 posto nalazi se izvan SAD-a, odnosno 250 do 360 milijardi
dolara.
Prema indirektnim i grubim procjenama o njemačkim markama izvan
Njemačke, navodi se da je između 30 i 60 posto DEM zapravo u
inozemstvu. Značajan je to podatak i zbog činjenice da je velik broj
zemalja srednje i istočne Europe 'demarkiziran', kao što je slučaj
i s Hrvatskom.
Potvrdio je to i Kraft koji je kazao kako zasad nije poznato koliko
je "deviza u čarapama" u Hrvatskoj, no zna se da velike transakcije
hrvatski građani obavljaju u markama (kupnja stana, auta).
Neslužbeno se u javnosti pak spominje iznos od nekoliko milijardi
DEM.
Do 31. prosinca hrvatski građani imaju tri mogućnosti zamjene
svojih deviza iz čarapa. Najjeftinija, najlakša i najmanje rizična
opcija, kako ju ocjenjuje i HNB, je polaganje deviznih ušteđevina
na devizne račune ili štedne knjižice u hrvatskim bankama, s kojih
će se "stare valute" automatski konvertirati u euro, bez
provizije.
Drugi je izbor devize pretvoriti u kune, jer ih se u svakom trenutku
može zamijeniti u euro, no u tom se slučaju mora računati s
eventualnim tečajnim razlikama, provizijama u mjenjačnicama i sl.
Treća mogućnost je zamijeniti "stare" valute, i to primjerice u
dolare, britanske funte, švicarske franke, pri čemu treba također
računati na tečajne razlike, provizije, te na to da njima nije
moguće plaćati u zemljama EMU-a.
(Hina) vm db