ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Štednja hrvatskih građana već dvije godine snažno raste, a odraz je to povratka povjerenja u domaći bankarski sustav, koje je bilo narušeno krajem devedesetih zbog poteškoća u nekoliko banaka. Jačanju
povjerenja zasigurno pridonosi konsolidacija i jačanje konkurencije u bankovnom sektoru, ocjenjuje Hrvatska narodna banka u priopćenju u povodu Svjetskog dana štednje.
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Štednja hrvatskih građana već dvije
godine snažno raste, a odraz je to povratka povjerenja u domaći
bankarski sustav, koje je bilo narušeno krajem devedesetih zbog
poteškoća u nekoliko banaka. Jačanju povjerenja zasigurno
pridonosi konsolidacija i jačanje konkurencije u bankovnom
sektoru, ocjenjuje Hrvatska narodna banka u priopćenju u povodu
Svjetskog dana štednje.#L#
Ukupna štednja hrvatskih građana iznosila je krajem rujna 53,7
milijardi kuna, što je 21,3 posto više nego na isteku prošle godine
ili 29,4 posto više nego prije godinu dana. Štednja građana čini 80
posto ukupnih depozita i predstavlja najvažniji izvor financiranja
kredita banaka.
Visoka ovogodišnja stopa rasta štednje nastavak je tendencije
započete 2000. godine kada je štednja građana rasla 23,3 posto.
Iako stope rasta štednje stanovništva u zadnje dvije godine
zaostaju za stopama rasta štednje sredinom devedesetih godina,
kada su iznosile i preko 50 posto, iz HNB-a ističu kako treba imati
na umu da povećana osnovica utječe na nižu stopu rasta. Tako je u
prošloj godini štednja povećana 8,4 milijarde kuna, dok je samo u
devet mjeseci ove godine porasla 9,5 milijardi kuna.
Većina hrvatskih građana i nadalje štedi u stranim valutama -
krajem rujna čak 92,9 posto ukupne štednje građana bilo je u
devizama. Najzastupljenije su tzv. valute eura sa udjelom preko 80
posto ukupne devizne štednje, dok samo njemačka marka čini oko 68
posto ukupnih deviznih depozita. Američki dolar čini oko 17 posto
deviznih depozita građana, a švicarski franak oko 3 posto. Skoro
uvođenje eura nije bitno narušilo strukturu devizne štednje, pa je
za pretpostaviti da građani imaju povjerenja u novu europsku
valutu.
Povjerenje građana u domaće banke odražava i ročna struktura
štednje: krajem rujna oročena štednja činila je 70 posto ukupne
štednje, dok je udjel štednje po viđenju bio 30 posto.
Do kraja godine očekuje se dodatno ubrzanje rasta štednje zbog
polaganja gotovine na devizne račune u poslovnim bankama uoči
uvođenja eura u gotovinskom obliku u 12 zemalja Europske unije.
Procjenjuje se da hrvatski građani drže značajan iznos stranog
novca u gotovinskom obliku, ponajviše u euro valutama. Za očekivati
je da većina tog novca biti položena u domaće banke, čime će štednja
dodatno porasti. Priljev gotovine u banke već je započeo, a trebao
bi se intenzivirati tijekom idućih mjeseci, navodi HNB u priopćenju
u povodu Svjetskog dana štednje, 31.listopada.
(Hina) pp db