ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska i ove godine dočekuje uz nastavljanje trenda porasta štednje, što potvrđuju i podatci o rastu štednje građana. Tako su krajem kolovoza kunski i devizni
depoziti građana u bankama dosegnuli iznos od 52,8 milijardi kuna, od čega je glavnina - više od 49 milijarde kuna deviznih depozita, dok su kunski depoziti oko 3,7 milijardi kuna.
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Svjetski dan štednje, 31. listopada,
Hrvatska i ove godine dočekuje uz nastavljanje trenda porasta
štednje, što potvrđuju i podatci o rastu štednje građana. Tako su
krajem kolovoza kunski i devizni depoziti građana u bankama
dosegnuli iznos od 52,8 milijardi kuna, od čega je glavnina - više
od 49 milijarde kuna deviznih depozita, dok su kunski depoziti oko
3,7 milijardi kuna. #L#
I ti podatci Hrvatske narodne banke s kraja kolovoza pokazuju da
hrvatski građani ponajviše štede u devizama. Tomu u prilog ide i
podatak da se od ukupnih deviznih depozita u bankama (58,47
milijardi kuna) čak 84 posto odnosi na devizne depozite
stanovništva.
Po podatcima središnje banke, krajem kolovoza građani su na
deviznim računima u domaćim bankama imali gotovo 14 milijardi kuna
štednih, te 35,16 milijardi kuna oročenih depozita. To je ukupno
oko 49,16 milijardi kuna (ili gotovo 13 milijardi njemačkih
maraka), što je na godišnjoj razini porast od 29,3 posto.
Rast štednje povezan je svakako s povratkom povjerenja štediša u
banke, a već se polako osjeća i utjecaj predstojeće konverzije
valuta zemalja članica EU u euro, pa je i to pridonijelo priljevu
deviza građana u poslovne banke.
I hrvatske banke ovogodišnji Svjetski dan štednje dočekuju
naglašavajući upravo svoju pripremljenost za konverziju
domicilnih valuta 12 zemalja euro zone u euro. Jer polaganje
ušteđevine, koja je u Hrvatskoj tradicionalno u njemačkim markama,
u banke ujedno je najjednostavniji i do kraja godine besplatan
način zamjene maraka u jedinstvenu europsku valutu - euro.
Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi
međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći
pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.
Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna
za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za
najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli,
oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350
delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna
štediša.
(Hina) bn ds