RBA ANALIZE: MIROVINSKU REFORMU I EURO PROMATRATI ZAJEDNO

RBA ANALIZE: MIROVINSKU REFORMU I EURO PROMATRATI ZAJEDNO Pitanje tečaja i valute nisu odvojeni od mirovinske reforme, pri čemu provedba reforme i uvođenje eura mogu promijeniti Hrvatsku nabolje, pokazalo je istraživanje tima ekonomskih analitičara Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), koji su istražili učinke dvaju naizgled nepovezanih događaja i njihov utjecaj na Hrvatsku, napose na gospodarstvo i financije. Zaključci analize objavljeni su kao poseban prilog u redovitom, listopadskom, izdanju RBAnaliza koje su danas predstavljene novinarima. Član Uprave RBA Velimir Šonje tom je prigodom istaknuo kako mirovinska reforma donosi niz koristi - povećanje štednje i ulaganja, smanjivanje sive ekonomije, povećanje potražnje za dugoročnim vrijednosnim papirima i poticaj razvitku tržišta kapitala te veću otpornost na prelijevanje globalnih financijskih poremećaja. Istodobno, koristi od budućeg uvođenja eura bile bi poticaj ulaganjima zbog eliminacije valutnog rizika i produžetka horizonta za investiranje, lakša usporedba cijena, nestanak troška konverzije te smanjenje kamatnih stopa. Utjecaj ranog prihvaćanja eura može biti nešto veća inflacija (1,5 do 2 postotna poena nego u eurozoni), smanjenje dobiti središnje bake (koje je prihod proračuna) te nemogućnost vođenja autonomne monetarne politike, a ta je mogućnost i sada upitna zbog činjenice da je samo trećina ukupne novčane mase domaćeg, a dvije trećine stranog podrijetla, kaže Šonje. No, istodobno kao rizike mirovinske reforme u RBA ističu pitanje kako će Hagena utvrđivati zajamčeni referentni prinos koji može iznositi najviše do visine eskontne stope HNB-a, uz pitanje utjecaja promjene tečaja. Pritom naglašavaju kako bi za budućnost reforme bilo vrlo loše kad bi se izgubila transparentnost parametara stvarene uspješnosti u upravljanju portfeljiuma i ako bi prinosi fondova počeli pretežno pokazivati uspješnost u svladavanju problema tečajnoga rizika. Analizirajući utjecaj dviju reformi, analitičari RBA zaključuju kako bi za razvoj mirovinskih i investicijskih fondova najzdraviji (za prinos i poslovanje) bio fiksni tečaj ili denominacija uloga u eurima, ali sadašnji model ne omogućava tu transparentnost. Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Lamza je istaknuo kako još nije riješeno pitanje određenja banke skrbnika ni za jedan fond, a o tome je, kaže, bilo riječi i na nedavnom sastanku predstavnika fondova s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović.