MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BANKARSTVU I PODUZETNIŠTVU

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BANKARSTVU I PODUZETNIŠTVU Ekonomsko stanje Republike Hrvatske očituje se kroz činjenicu da naša zemlja, u odnosu na prijeratno razdoblje, ima najveći pad industrijske proizvodnje od svih zemalja srednje i istočne Europe i da je njezin BDP na razini od 80 posto u odnosu na predratno vrijeme. Istaknuo je to Dubravko Radošević, savjetnik u Uredu predsjednika Republike za gospodarstvo, na "Šestoj međunarodnoj konferenciji o bankarstvu i poduzetništvu", koja je na temu "Strategijski izazovi bankovnog, financijskog i gospodarskog sustava Republike Hrvatske u procesu globalizacije" počela danas s trodnevnim radom u Opatiji. Hrvatska, kazao je Radošević, u odnosu na neke razvijene europske zemlje ima relativno visoku stopu rasta BDP-a od 3 do 3,5 posto, ali su polazišta korjenito različita, pa takvi pomaci neće biti dovoljni za značajniji napredak. Teško stanje u hrvatskoj ekonomiji Radošević je pojasnio i kroz podatke u 11,5 milijardi dolara vanjskog duga - koji je u desetak godina trostruko povećan, kroz proračunske deficite, prenizak izvoz - koji je više no dvostruko manji od uvoza, te kroz činjenicu da inozemna ulaganja, koja i nisu niska u komparaciji s drugim tranzicijskim zemljama, uglavnom nisu usmjerena na proizvodnju. Inozemni investitori uložili su svoj novac u banke, telekomunikacije, trgovinu i slično, a ne u proizvodne djelatnosti, pa umjesto da se tim investicijama povećava zaposlenost, ona se, zbog težnji za povećanjem profita, smanjuje, zaključio je Radošević. Analitičar u Hrvatskoj gospodarskoj komori dr. Branimir Lokin je ustvrdio da je Hrvatske nepripremljena za proces globalizacije, te da stoga trpi poražavajuće posljedice koje se očituju kroz nekritičnu deindustrijalizaciju, tercijarizaciju gospodarstva, gašenje kapaciteta, bujanje unutarnjeg i vanjskog duga, korupciju, političku neodgovornost, moralne deformacije. U ovom trenutku krucijalno pitanje hrvatskog gospodarstva su investicije, ali je nažalost aktivnost u tom smjeru posve sputana. Slobodna sredstva raspoloživa su u izvorima štednje građana, ali bankarski sustav nije spreman, zbog vlastite komocije ali i užih i širih interesa, plasirati ta sredstva u proizvodne aktivnosti, rekao je Lokin. Po njegovim riječima Hrvatskoj treba forsiranje proizvodno- potrošačke ravnoteže i gospodarskog rasta, forsiranje filozofije investiranja nad sada dominantnom filozofijom stabilizacije koje se pretvara u proces neobuzdane potrošnje. Dr. Mladen Vedriš iz Hrvatskog razvojnog foruma govorio je o izvozu kao preduvjetu za razvoj gospodarstva, a na opatijskom savjetovanju, koje će završiti u subotu, bit će govora i o efikasnosti u hrvatskim banaka, upravljanju rizicima u bankarskom poslovanju, značaju uvođenja eura i drugim temama.