DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 1,4 MILIJARDE DOLARA

DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 1,4 MILIJARDE DOLARA Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvoj se polovici ove godine ponovo povećao nakon osjetnog smanjenja prošle godine. S prošlogodišnjih približno 400 milijuna dolara deficit na računu tekućih transakcija porastao je na gotovo 1,4 milijarde dolara u prvom ovogodišnjem polugodištu, podaci su Hrvatske narodne banke. Posljedica je to visokog porasta uvoza roba i stagnacije robnoj izvoza, dok su prihodi od usluga bili nešto bolji. U prva dva tromjesečja ove godine došlo je do pogoršanja salda robe zbog izrazito velikog porasta uvoza, uzrokovanog povećanjem potrošnje, uvoza automobila i investicijske opreme. To je pogoršanje salda robe u prvoj polovici ove godine bilo veće za 44 posto (desezonirano) nego u istom vremenu lani. Uvoz robe povećan je približno za 20 posto (desezonirano) a izvoz samo za 2 posto. Posljedica je deficit na računu roba nešto veći od dvije milijarde dolara. Po podacima iz listopadskog Biltena Hrvatske narodne banke, na računu usluga u prvoj je polovici 2001. ostvaren suficit od 585 milijuna dolara. Račun usluga poboljšao se za 11 posto, odnosno 60 posto (desezonirano) u usporedbi s prvom polovicom 2000. To je pak uslijedilo zahvaljujući poboljšanju podračuna transporta za 37 posto (desezonirano) i podračuna ostalih usluga. Saldo turističkih usluga u prvoj polovici ove godine, usprkos povećanom dolasku i noćenjima turista (za 20 posto), pogorša se desezonirano za 3 posto. Premda je prihod od turizma u prva dva tromjesečja bio veći, bili su veći i rashodi, pojašnjavaju analitičari HNB-a, napominjući da treba pričekati podatke za treće tromjesečje da bi se mogao steći bolji uvid u kretanje usluga i vrijednosti salda turizma iz vrhunca sezone. Saldo vanjske trgovine - odnosno saldo robe i usluga dosegnuo je deficit od 1,5 milijardi dolara. Negativni saldo na računu dohodaka pak iznosi 365 milijuna dolara, što je posljedica nastavka visokih otplatnih kvota inozemnog duga. U tome su uglavnom sudjelovale povećane otplate kamata na primljena portfeljna ulaganja (državne obveznice) i ostala ulaganja (povećano zaduživanje) te repatrijacija dobiti stranim investitorima (primjerice banaka privatiziranih u prošloj godini), navodi se u listopadskom Biltenu središnje banke. Iz HNB-a upozoravaju da bi evidentan daljnji porast zaduživanja u prvoj polovici ove godine i visoke otplatne kvote na prethodno zaduživanje mogli u perspektivi uzrokovati sve veće deficite računa dohodaka koji bi mogli neutralizirati pozitivne efekte salda tekućih transfera na saldo tekućeg računa. Saldo tekućih transfera u prvom ovogodišnjem polugodištu povećao se desezonirano za 10 posto prema istom razdoblju lani dostigavši suficit od 458 milijuna dolara. Taj trend povećanja uglavnom je posljedica povećanog priljeva od mirovina radnika koji su bili na privremenom radu u inozemstvu.