NASTAVAK RASTA PLASMANA BANAKA UPUĆUJE I NA OPREZ?

NASTAVAK RASTA PLASMANA BANAKA UPUĆUJE I NA OPREZ? Nastavak rasta plasmana hrvatskih poslovnih banaka ostalim sektorima odraz je oživljavanja gospodarske i kreditne aktivnosti u ovoj godini, ali prevelik rast kredita može upućivati i na potrebu za oprezom, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke. Po podacima iz listopadskog Biltena HNB-a plasmani banaka krajem kolovoza iznosili su nominalno 71,6 milijardi kuna, što je godišnji rast od 24,7 posto. Plasmani u ovoj godini rastu po prosječnoj mjesečnoj stopi realnog trendnog rasta od 1,7 posto. Tijekom drugog tromjesečja plasmani ostalim sektorima povećani su nominalno za 4,4 posto, a u prva dva mjeseca drugog tromjesečja za dodatnih 6 posto. Kako krediti s valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 85 posto svih kredita odobrenih ostalim domaćim sektorima, kretanje tečaja ima veliki utjecaj na razinu plasmana izraženu u kunama. Ako se isključe tečajne promjene proizlazi da su plasmani u prvom tromjesečju povećani za 5 posto, u drugom tromjesečju za 8 posto, a u srpnju za 3 posto. Tijekom kolovoza plasmani su realno stagnirali, što je odraz godišnjih odmora i smanjene poslovne aktivnosti. Podaci pak o sektorskoj strukturi odobrenih kredita pokazuju ohrabrujući rast kredita poduzećima u 2001., nakon stagnacije u prethodnim godinama. Banke su tada neodobravanje kredita poduzećima objašnjavale nedostatkom kvalitetnih programa, a takvi komentari u posljednje vrijeme zamiru, primjećuju iz HNB-a. Po ocjeni analitičara središnje banke ovogodišnji rast kredita poduzećima pokazuje oporavak gospodarstva, ali istodobno upućuje i na potrebu za oprezom, jer taj rast može proizlaziti i iz nebrižnog odobravanja kredita uz snižavanje kriterija. Iz HNB-a napominju pritom da visoke stope rasta kredita na taj način često prethode problemima u bankama izazvanim lošim plasmanima. Po podacima iz Biltena HNB-a krediti odobreni poduzećima u prvih osam mjeseci ove godine povećani su za 5,5 milijardi kuna ili za 17,3 posto u usporedbi s prosincem lani, a krediti stanovništvu za 5,6 milijardi kuna ili 24 posto.