ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je razmatrao, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, novčana i gospodarska kretanja tijekom protekla tri mjeseca i usvojio projekciju monetarne
politike za četvrto tromjesečje, priopćeno je danas iz HNB-a.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u
srijedu je razmatrao, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka
Rohatinskog, novčana i gospodarska kretanja tijekom protekla tri
mjeseca i usvojio projekciju monetarne politike za četvrto
tromjesečje, priopćeno je danas iz HNB-a. #L#
S obzirom na to da je u prvom polugodištu ostvaren gospodarski rast
od oko 4,5 posto i na raspoložive pokazatelje iz trećeg
tromjesečja, analitičari središnje banke očekuju da bi realni
porast bruto domaćeg proizvoda ove godine mogao iznositi oko 4,2
posto, što je iznad ranijih predviđanja. Na kretanje cijena
presudno je utjecao kolovoz s porastom od 1,8 posto, što bi moglo
rezultirati time da - i uz smirenije kretanje cijena u zadnjem
tromjesečju - stopa ovogodišnje inflacije ipak bude nešto viša od
prethodno očekivane. Zahvaljujući intervencijama središnje banke
na deviznom tržištu i drugim mjerama za suzbijanje špekulativnih
ponašanja, oscilacije tečaja su smirene, a trend laganog pada
kamatnih stopa banaka nije prekinut. Stanje deviznih pričuva
omogućuje središnjoj banci daljnje održavanje zadovoljavajuće
stabilnosti nacionalne valute, stoji u priopćenju.
Za monetarnu politiku u četvrtom tromjesečju bitnu odrednicu
predstavljat će visina i način pokrivanja proračunskog deficita. O
tome će u velikoj mjeri ovisiti i raspoloživi manevarski prostor za
nastavak unifikacije i daljnje smanjivanje obavezne pričuve. Uz
to, određena ograničenja za pouzdanost projekcije budućih novčanih
kretanja ima i neizvjesnost zbivanja u svijetu, napose u odnosu
dolara i eura, a u ovom času nepoznanica je i to koliki će biti
priljev deviza iz kućnih skrovišta u hrvatske banke radi zamjene za
euro.
Izmjenama i dopunama odluke o obaveznoj pričuvi u osnovicu za
obračun obvezne pričuve uključuju se i tzv. hibridni i podređeni
instrumenti. To su instrumenti koji imaju neke značajke kapitala, a
dijelom i značajke obveza banke. U posljednje vrijeme uočen je
nagli rast sredstava što ih banke prikupljaju na taj način, tako da
je njihov iznos tijekom posljednja tri mjeseca čak
ušesterostručen. Time se dovodi u pitanje i učinkovitost mjera koje
je središnja banka donijela tijekom posljednja tri mjeseca, u cilju
očuvanja stabilnosti cijena. Uključivanjem spomenutih
instrumenata u obračun nastoji se osigurati dosljednija primjena
poduzetih mjera, što će - kako se procjenjuje - sljedećeg mjeseca
rezultirati povećanjem kunskog dijela obavezne pričuve za oko 153
milijuna kuna, a deviznog dijela za oko 409 milijuna kuna, priopćio
je HNB.
Na ovoj sjednici Erste & Steirmaerkische banka d.d. Zagreb dobila
je prethodnu suglasnost da član njene uprave bude Sava Dalbokov,
Hrvatska banka za obnovu i razvitak za članicu uprave Mariju
Kolarić, a Riječka banka d.d. Rijeka za članicu uprave dr. Adelheid
Fazekas.
Još šest banaka dobilo je odobrenje za vođenje računa platnih osoba
i obavljanje platnog prometa po tim računima. To su Cassa di
Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb, Dalmatinska banka d.d.
Zadar, Gospodarsko kreditna banka d.d. Zagreb, HVB Bank Croatia
d.d. Zagreb, Istarska banka d.d. Pula i Splitska banka d.d. Split.
Savjet HNB-a na ovoj je sjednici dao i prethodnu suglasnost tvrtki
Reginter d.o.o. kao većinskom vlasniku Dalmatinske banke d.d.
Zadar za stjecanje do 100 posto dionica te banke s pravom glasa.
Tvrtke Stražaplastika d.d. Hum na Sutli i Strahinjčica d.d. Krapina
dobile su suglasnost za stjecanje više od deset posto dionica s
pravom glasa u Krapinskoj štedionici d.d. Krapina, a Varaždinska
štedionica "Kovanica" d.d. Varaždin suglasnost za pripajanje
Štedionice Zagišted d.d., stoji u priopćenju HNB-a.
(Hina) pp ln