VLADA: REBALANSOM PRORAČUNA RASHODI ISTI UZ UNUTARNJE

VLADA: REBALANSOM PRORAČUNA RASHODI ISTI UZ UNUTARNJE PRERASPODJELE Ukupni proračunski rashodi za ovu godinu ostat će u planiranim okvirima, a nešto više od 1,8 milijardi kuna za koliko će se premašiti rashodi za plaće proračunskih korisnika i za dječje doplatke osigurat će se smanjenjem na drugim rashodnim stavkama, prijedlog je rebalansa državnog proračuna kojega je danas prihvatila hrvatska Vlada. Na prihodnoj je strani proračuna problem s ostvarenjem prihoda od privatizacije, a oko milijardu nedostajućih kuna od privatizacije namaknut će se novim zaduživanjem, izvijestio je novinare ministar financija Mato Crkvenac nakon što je rebalans prošao na zatvorenoj sjednici Vlade. Crkvenac najvažnijom značajkom rebalansa smatra zadržavanje ukupnih rashoda u planiranim okvirima. Rebalansom je definitivno sve riješeno u proračunu za ovu godinu, bez povećanja rashoda i sa sigurnim namicanjem prihoda za utvrđene rashode, kazao je, ističući da rebalansom država ostaje likvidna, da proračun i državne financije ostaju pod kontrolom. Na rashodnoj strani proračuna proboj je napravljen na stavkama plaća, za koje će trebati 856 milijuna kuna više nego je bilo prvotno planirano, dok će 950 milijuna kuna više biti utrošeno za dječje doplatke, kazao je Crkvenac. Stavke plaća i dječjeg doplatka znače ukupno 1,806 milijardi kuna proboja proračuna u rashodima, a za taj će se iznos drugi rashodi moraju smanjiti, istaknuo je. To će se smanjenje ostvariti pak na stotinama stavki. Prema Crkvenčevim objašnjenjima planirano je za oko 7 posto smanjiti rashode na tekućim izdatcima, od materijalnih troškova do kancelarijskog materijala, službenih putovanja i slično, za oko 8 posto smanjili bi se kapitalni izdaci, a uštede se ostvaruju i na nekim subvencijama. Na prihodnoj strani proračuna problemi se odnose na planirane prihode od privatizacije. Tehničkim rebalansom iz lipnja privatizacijski su prihodi planirani u iznosu 6,5 milijardi kuna, a za sada je siguran, kaže Crkvenac, iznos od 4,6 milijardi kuna. Očekuje pak da je do kraja godine moguće ostvariti ukupno 5,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije. To znači da bi na prihodnoj strani nedostajalo oko 1,09 milijardi kuna, što bi se premostilo dodatnim zaduženjem, kazao je Crkvenac, dodajući da bi to bilo ili mosnim kreditom ili izdavanjem državnih obveznica. Ističe pritom da će se, zatreba li, izići na tržište vrijednosnim papirima. Ministar smatra da bi to trebalo učiniti na domaćem tržištu, s vrijednosnicima na duži rok (do pet godina), jer bi dobro došle i kao instrument za mirovinske fondove. No, napominje i da postoje neke druge vrlo povoljne opcije i mogućnost da se pod povoljnijim uvjetima dobije mosni kredit kojim bi se premostili neki privatizacijski prihodi koji se ne bi ostvarili ove, već vjerojatno iduće godine. Za tekuće prihode proračuna Crkvenac kaže da se ostvaruju prema planu, da su za 10-ak posto viši u odnosu na prošlogodišnje tekuće prihode. No, ponovio je da ostaje problem sive ekonomije i borbe protiv nje koja bi u idućoj godini trebala donijeti i brži rast poreznih prihoda. Crkvenac je izvijestio da se intenzirno radi i na prijedlogu proračuna za iduću godinu. Nastojat ćemo da on u većoj mjeri podupre izvoz, zapošljavanje, malo poduzetništvo, dobre ideje, kazao je.