REBALANS PRORAČUNA: PRERASPODJELE U RASHODIMA

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Rebalansom državnog proračuna za 2001. neće doći do promjene rashoda i oni ostaju u planiranim okvirima od 58,13 milijardi kuna, a na prihodnoj će strani, zbog problema s ostvarenjem prihoda od privatizacije, nedostajućih 1,09 milijardi kuna biti nadoknađeno dodatnim zaduženjem. #L# Prijedlog rebalansa državnog proračuna, drugog rebalansa u ovoj godini, pred saborskim će se zastupnicima, prema najavama, naći tijekom danas započete 17. sjednice. Rebalansom ukupni proračunski rashodi ostaju u planiranim okvirima, a prestrukturiraju se ukupni izdaci kako bi se osigurala dodatna sredstva od 1,88 milijardi kuna koliko više treba za plaće korisnika državnog proračuna (dodatnih 932 milijuna kuna), te za dječje doplatke (950 milijuna kuna). Za toliki je iznos stoga trebalo smanjiti druge rashode. Prema objašnjenju predloženog rebalansa, štednja na smanjenju socijalnih prava iznosi 247 milijuna kuna, a 1,6 milijardi kuna štedi se po većini ministarstava i agencija na stavkama tekućih izdataka, transfera, subvencija, te kapitalnih izdataka (koji se smanjuju za oko 8 posto, ili gotovo za 930 milijuna kuna). Pregled pak po ministarstvima pokazuje da bi u postotcima najviše trebao uštedjeti Hrvatski sabor. Naime, rebalans za Sabor predviđa 80,5 milijuna kuna, ili 39,79 posto manje od plana za ovu godinu (sa 202 milijuna smanjenje na oko 122 milijuna kuna). Ured predsjednika države po rebalansu bi dobio 1,9 milijuna kuna ili 9,23 posto manje sredstva (smanjenje sa 20,7 na ukupno 18,8 milijuna kuna). U apsolutnim brojkama najveće se uštede planiraju na razdjelu Ministarstva financija kod kojeg je ukupno smanjenje gotovo 570 milijuna kuna, što je 3,99 posto manje u odnosu na plan (smanjenje sa 14,3 milijarde na 13,7 milijardi kuna). Ministarstvo javnih radova rebalansom će dobiti 149 milijuna kuna manje nego je planirano, što je smanjenje od 6,75 posto (na ukupno 2,06 milijardi kuna). Više od po 140 milijuna kuna manje će dobiti i ministarstva poljoprivrede i šumarstva (smanjenje za 7,26 posto, ili sa ukupno 2 milijarde na 1,85 milijardi), te pomorstva prometa i veza kod kojega smanjenje iznosi 4,17 posto, ili 140,9 milijuna kuna (sa 3,38 milijarde na 3,24 milijarde kuna). Smanjenje rashoda očekuje i Ministarstvo zdravstva, koje bi trebalo dobiti 109 milijuna kuna, ili 5,1 posto manje, a smanjenja su predviđena i za ministarstva branitelja (83 milijuna, ili 3,7 posto manje), gospodarstva (87 milijuna, ili 22,08 posto manje), vanjskih poslova (oko 40 milijuna manje od plana, ili 8,81 posto), turizma (30 milijuna, ili 14,79 posto manje), socijalne skrbi (26 milijuna, ili 0,15 posto manje), te za obrt, malo i srednje poduzetništvo (24,8 milijuna kuna, ili 16,95 posto manje). Nekoliko je pak ministarstava koja bi rebalansom trebala dobiti više nego je bilo planirano - ministarstva obrane, unutarnjih poslova, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije (povećanje od 3,77 posto), te pravosuđa (povećanje od 0,46 posto). Tako rebalans predviđa povećanje proračunskih sredstava kod MORH-a za 91 milijun kuna, što je 2,13 posto više od plana (na 4,35 milijardi), a kod MUP-a za 3,27 posto, ili 99 milijuna kuna više (na 3,13 milijardi kuna). Ministarstvu prosvjete namijenjeno je pak 412 milijuna kuna, ili 8,91 posto više od plana (ukupno 5,04 milijarde kuna). Predloženi rebalans predviđa i povećanje sredstava na razdjelu Vlade, i to za 0,41 posto, što je 822 tisuće kuna više od plana. Na prihodnoj strani proračuna očekuje se da će se tekući prihodi, odnosno prihodi od poreza, ostvariti u planiranim okvirima, no, problem je ostvarenje privatizacijskih prihoda. Već su lipanjskim tehničkim rebalansom privatizacijski prihodi bili smanjeni sa 8,5 milijardi kuna na 6,5 milijardi kuna, a sada se taj iznos dodatno smanjuje za milijardu i 90 milijuna kuna, na 5,4 milijarde kuna. Nedostajuća milijarda kuna namaknula bi se dodatnim zaduženjem, i to vjerojatno na domaćem tržištu. (Hina) bn/db ds