ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatski državni proračun u prvih je osam mjeseci ove godine ostvario deficit od 4,6 milijardi kuna (ili 4.629 milijuna kuna), a financiran je zaduživanjem na inozemnom tržištu.
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatski državni proračun u prvih je
osam mjeseci ove godine ostvario deficit od 4,6 milijardi kuna (ili
4.629 milijuna kuna), a financiran je zaduživanjem na inozemnom
tržištu.#L#
Po podacima iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza
Ministarstva financija, središnji državni proračun u prvih je osam
mjeseci ove godine ostvario 29,89 milijardi kuna prihoda, što je za
2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Ukupni pak rashodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih
mjeseci iznose 34,5 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani
veći su za 5,8 posto. Pritom treba imati u vidu da osmomjesečni
rashodi, nakon tehničkog rebalansa iz lipnja, uključuju i
dvomjesečne isplate mirovina iz proračuna. Ukoliko se iz rashoda
isključe izdaci za mirovine tada je porast rashoda znatno niži,
ističu iz Ministarstva financija.
Kada se iz ovogodišnjih proračunskih prihoda isključe prihodi od
doprinosa (da bi dobili međusobno usporedive veličine) tada se
porast prihoda (od 2 posto) pretvara u pad od 4,5 posto. Ovaj je pad,
pojašnjavaju iz Ministarstva, rezultat izostanka kapitalnih
prihoda u prvih osam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju, naime,
ostvareno tek 9,3 posto od prošlogodišnjih kapitalnih prihoda ili
tek 279,9 milijuna kuna.
Problem ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije jedna je od
glavnih značajki i najava novog, drugog ovogodišnjeg rebalansa
proračuna. Naime, proračun za ovu godinu prvotno je predviđao čak
8,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije, lipanjskim tehničkim
rebalansom taj je plan smanjen na 6,5 milijardi kuna, a prema
najavama rebalansa, kojega je početkom listopada usvojila Vlada,
prihod od privatizacije planira se u iznosu od 5,5 milijardi kuna.
Zbog toga nedostajuća milijarda kuna proračunskih prihoda
namaknula bi se zaduživanjem na domaćem tržištu.
Na prihodnoj strani proračuna u osam mjeseci ove godine ukupni
porezni prihodi kreću se u očekivanim veličinama i u skladu s
planiranom dinamikom. Tako gotovo svi porezni prihodi bilježe
porast u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je npr. prihod od
PDV-a porastao za 6,9 posto (u osam mjeseci PDV je proračunu donio
14,57 milijardi kuna), dok se pad na međugodišnjoj razini bilježi
kod prihoda od poreza na dohodak (za 17,8 posto), kod trošarina na
naftne derivate (1,3 posto manje) i na bezalkoholna pića (1 posto
manje), te ostalih poreza (pad od 1,6 posto).
Na rashodnoj strani proračuna najveći porast u odnosu na
prošlogodišnjih osam mjeseci bilježe izdvajanja za subvencije i
ostale tekuće transfere. Za subvencije i transfere država je u osam
mjeseci ove godine izdvojila 15,5 milijardi kuna, što je čak 50,3
posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Za plaće i doprinose korisnika državnog proračuna u osam mjeseci
ove godine utrošeno je 9,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje
nego u osam mjeseci lani.
Porast proračunskih izdvajanja za socijalu ponajviše je utjecao na
znatno smanjenje kapitalnih rashoda. U osam mjeseci ove godine za
kapitalne je rashode utrošeno 2,1 milijarda kuna, što je 39,3 posto
manje nego u istom razdoblju lani.
Samo u mjesecu kolovozu državni je proračun ostvario 4,85 milijardi
kuna prihoda, dok je istodobno izvršeno 4,92 milijardi kuna
rashoda. Tako je proračunski deficit u kolovozu iznosio 79,6
milijuna kuna.
(Hina) bn ds