POVIJEST "BAXTERA" NE OSKUDIJEVA "INCIDENTIMA"

Piše: Fjodor Polojac, stalni dopisnik HINE iz Washingtona WASHINGTON, 22, listopada (Hina) - Proizvođač medicinske opreme "Baxter" godinama je među petnaestak najvećih američkih tvrtki u svojoj grani, a u hrvatskoj javnosti se za kompaniju sa sjedištem u čikaškom predgrađu Deerfield po zlu čulo tek prije desetak dana.#L# Istraga o smrti 21 osobe još traje pa oprez nalaže pričekati sa zaključcima mada iz vrhova hrvatske vlasti dolaze nedvosmislene poruke da su pacijente u smrt odveli "Baxterovi" dijalizatori. Hrvatski slučaj, ili kako ga u "Baxterovim" službenim priopćenjima nazivaju "incident", nije prvi ni jedini. Sada se, prekasno, zna i doznaje o španjolskom "incidentu" koji je počeo u kolovozu smrću 12 pacijenata na dijalizi u Madridu i Valenciji, zbog čega je "Baxter" 31. kolovoza povukao dijalizatore A-18. O tome su danima pisale sve španjolske i mnoge druge novine. Nedugo zatim, 7. rujna, o slučaju je opširno i stručno pisao i British Medical Journal, jedan od najuglednijih medicinskih časopisa u svijetu. U priopćenju španjolskog Ministarstva zdravstva od 28. rujna kaže se da su dijalizatori A-18 korišteni u toj zemlji dio pošiljke koja "nije prošla kontrolu kakvoće". U Hrvatskoj su se koristili i dalje. Ali, ni španjolski "incident" nije prvi za tvrtku "Baxter" koja je do sadašnjeg naziva došla preko dva prethodna - zvala se "Travenol", pa zatim "Baxter-Travenol". Ovisno o fazama udruživanja u koje je uključena i tvrtka "American Hospital". U toj ranijoj povijesti upisan je i irski "incident" iz 80-tih koji je sudski epilog dobio na sudu u Dublinu. Irsko društvo hemofiličara (IHS) tužilo je državnu Službu za transfuziju (BTS)i američku tvrtku zbog preparata za zgrušavanje krvi. Amerikanci, navodno nisu nadzirali zdravstveno stanje dobrovoljnih davatelja. Irska novinarka Julie Hyland 10. listopada prošle godine piše da je "220 od 400 irskih hemofiličara zaraženo, a 57 je u međuvremenu umrlo od AIDS-a ili hepatitisa C". Sutkinja Alison Lindsey nije prihvatila tužbu jer je postojao sudski presedan na koji su se tuženi pozvali. Taj raniji "incident" završnicu je imao u rujnu 1992. godine kad je neimenovani američki hemofiličar izgubio spor protiv "Baxtera"/"Travenola". Tvrdio je i dokazao da je bio zaražen AIDS- om preko njihova preparata za zgrušavanje krvi zvanog "Faktor VIII". U presudi piše da se "opskrba krvnim pripravcima ne može smatrati prodajom robe nego je usluga, zbog čega se na slučaj ne može primjeniti zakon o jamstvima kakvoće proizvoda, posebice što tehnologija u vrijeme kad je tužitelj zaražen nije jamčila čistoću krvi bez rizika". Valja reći da u dugogodišnjoj povijesti čikaške tvrtke ima "incidenata" u kojima su tužitelji uspjevali istjerati pravdu. U listopadu 1993. godine u zajedničkoj tužbi protiv "Baxtera" i još tri američka proizvođača, skupina žena dobila je odštetu zbog neispravnih silikonskih umetaka za grudi. Njih više od 430 tisuća dobilo je između 10 i 250 tisuća dolara odštete. U prvostupanjskom postupku dodijeljeno im je od 100 tisuća do 2 milijuna dolara, ali je prvooptužena tvrtka proglasila stečaj pa naplata tolike odštete nije bila moguća. Ima među "Baxter"/"Travenolovim" "incidentima" i tužbi pred trgovačkim sudovima. Poput dvije iz 1997. godine. Jednom je tvrtka "Medcom" tužila "Baxter" zbog monopolističkog ponašanja a drugom je "Baxter" tužio Sjedinjene Države zbog naplate uvoznih pristojbi na zbog neispravnosti vraćene proizvode. Na pravnim fakultetima u SAD studenti proučavaju slučajeve poput Payne protiv Baxtera, Cutter protiv Baxtera, Mongeluzo protiv Baxtera, Novo Industri protiv Baxtera, Retlaw protiv Baxtera, Fleming protiv Baxtera, NTL protiv Baxtera, Friedman protiv Baxtera, čak i American Hospital protiv Baxtera. Popis ovime nije iscrpljen. Nakon španjolskih i hrvatskih "incidenata" s dijalizatorima na red je došao teksaški, a možda i estonski, mada ga u Chicagu poriču. Prije nekoliko godina se spominjao i losanđeleski "incident" za koji su okrivljivani "Baxterovi" aparati za dijalizu. Održano je još jedno suđenje, bez uspjeha za obitelji umrlih pacijenata. Sud je prihvatio argument da je smrtnost između 15 i 20 posto rezultat stanja pacijenata a ne manjkavosti proizvoda. U američkim medijima o tom je suđenju bilo raznih glasina ali ostanimo pri činjenicama. Prije 17 godina objavljena je knjiga "Korporacijski zločini farmaceutske industrije". Tu John Braithwaite piše da je "Baxter"/"Travenol" u razdoblju od 1970. do 1976. godine stranim kupcima platio 2.160.220 dolara mita. "Ovo su službene brojke koje je američka farmaceutska tvrtka prijavila državnim vlastima u sklopu programa dragovoljnog otkrivanja poslovnih podataka (...) nema sumnje da je to samo vrh ledenjaka", ocjenjuje Braithwaite. (Hina) fp sb