RUSIJA-IZVESTIJA OD 14.10.01. RAZGOVOR S CONDOLEEZOM RICE

RUSIJA IZVESTIJA 14. X. 2001. Condoleeza Rice: 'Zbližila nas je prijetnja terorizma' List donosi ekskluzivni intervju sa savjetnicom američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezom Rice. Iz razgovora izdvajamo: " - George Bush je boravak u Šangaju skratio na dva dana. Je li se nakon toga promijenio program njegova susreta s Vladimirom Putinom? Što novo očekujete od tog susreta? = Predsjednik Bush jako veliku pozornost posvećuje susretu s gospodinom Putinom. Mislim da će se na njemu potvrditi ono što zovemo 'duh Ljubljane i Genove'. Dakako, dvojica će predsjednika raspravljati o svim glavnim pitanjima dvostranih odnosa. Mislim da ne samo na riječima, već zaista žele izgraditi novu koncepciju međudržavnih odnosa. Taj se posao uspješno obavljao do 11. IX., ali mislim da su tragični događaji koji su se zbili toga dana dali novi, vrlo snažan poticaj dvostranim vezama. Zbližila nas je zajednička zabrinutost zbog prijetnje međunarodnog terorizma. Ta će tema svakako imati prioritet na susretu u Šangaju. Predsjednici će također razgovarati o jačanju gospodarskih veza, stanju u različitim dijelovima svijeta, o neširenju oružja za masovno uništenje. Sigurna sam da se o svim tim pitanjima dvostrane veze naočigled mijenjaju na bolje. A činjenica da je predsjednik Bush skratio svoj boravak u Šangaju nije utjecala na dnevni red i na trajanje njegova susreta s Vladimirom Putinom. - Na susretu američko-ruskog poslovnog vijeća prije nekoliko dana rekli ste da se SAD i Rusija kreću prema potpuno novim odnosima koje je bilo nemoguće zamisliti još prije nekoliko godina. U čemu je ta novost? = Rusija se u zadnje vrijeme brzo mijenja. Nije neobično što se mijenja i odnos Amerike prema Rusiji i temelji naših odnosa. Sada se puno veća važnost pridaje gospodarskim vezama. Jak dojam na predsjednika Busha ostavili su napori gospodina Putina na učvršćenju gospodarskih reforma i vladavine zakona u Rusiji. Za nas je važno što se izvršna vlast u Rusiji brine da stvori uvjete za američka ulaganja većih razmjera. Kada se ti uvjeti ostvare, vaša će zemlja sa svojim golemim potencijalom biti privlačna za strane ulagače. Znam da će predsjednik Bush upravo u tom smislu razgovarati s Vladimirom Putinom o skupini gospodarskih pitanja. Drugi vrlo važan pokazatelj napretka u dvostranim odnosima je suradnja na području sigurnosti. Sve do nedavno naše su se veze u ovoj ili onoj mjeri temeljile na postavkama iz doba 'hladnoga rata', a bile su zasjenjene strahom od međusobnog nuklearnog napada. Takav strah nipošto nije ono što očekujemo od odnosa s državama koje nisu naši neprijatelji, a Rusija nije naš neprijatelj. Sada je jedna od glavnih zadaća naše zemlje dogovoriti se o znatnom smanjenju nuklearnih arsenala kako napadačke, tako i obrambene naravi... - Prije nekoliko dana predsjednik Bush je Putina nazvao prijateljem. Rekao je to odgovarajući na pitanje hoće li SAD, s obzirom na pozitivno raspoloženje Moskve, promijeniti ton raspre o proturaketnoj obrani koja je bila velik kamen smutnje u našim odnosima. Ne mislite li da će Bush i Putin u Šangaju o tom problemu raspravljati malo drukčije nego prije? = Uvijek smo nastojali da se u novi oblik strateških odnosa uključi kako smanjenje napadačkog nuklearnog oružja, tako i uvođenje novog obrambenog oružja koje bi našu zemlju zaštitilo od takozvane ograničene prijetnje. Pomislite samo što bi bilo da su teroristi 11. IX. rabili balističke rakete. Bilo bi to najstrašnije oružje u rukama zločinaca. Zamislite kakvi bi bili razmjeri razaranja i broj poginulih. Ti su nas tragični događaji samo uvjerili da tu obranu treba usavršavati. I predsjednik će upravo u tom smjeru nastaviti razgovor s Vladimirom Putinom. No mi više nismo neprijatelji. Zašto bismo, kao i prije, trebali odbacivati prijetnju međusobnog uništenja? Događaji od 11. IX. jasno su pokazali da Amerika i Rusija imaju jako velike zajedničke interese na polju sigurnosti. - Očekujete li da bi SAD i Rusija unutar protuterorističke kampanje mogli surađivati i na drugim područjima osim onih koje je spomenuo Vladimir Putin? Primjerice, da počnu provoditi zajedničke vojne operacije? = U potpunosti smo svjesni da članovi protuterorističke koalicije mogu na različite načine sudjelovati u borbi. Isto kao što mogu biti različita ograničenja u sudjelovanju u toj borbi. Rusija se pokazala kao iznimno plemenit partner koji je doista spreman da surađuje u više pravaca. Ona s Amerikom razmjenjuje obavještajne podatke, ustupila nam je svoj zračni prostor i ne odbija sudjelovati u mogućim izviđačko-spasilačkim zadaćama. To je izvanredno važna pomoć. Sada od vaše zemlje ne možemo tražiti više. No moguće je da se sa širenjem borbe protiv međunarodnog terorizma pojave neke nove sfere u kojima će naše zemlje moći uspješno surađivati. - Kako ocjenjujete rezultate prvog tjedna zračnih udara na položaje talibana u Afganistanu s političkog i s vojnog gledišta? = Mislimo da smo za to vrijeme uspjeli bitno smanjiti vojni potencijal talibanskog režima i uništiti niz logora za obuku terorista Al Quaide. Zato se vođe te zločinačke organizacije moraju skrivati. Čelništvu talibana dali smo do znanja da je odluka o skrivanju Bin Ladena posve kriva. Svjesni smo da će ta borba biti duga. Zračni su udari tek dio te dugotrajne kampanje. Poduzimamo korake za sprječavanje financiranja terorista. Znamo da su terorističke ćelije raširene u mnogim zemljama svijeta i moramo ujediniti napore pravosudnih tijela različitih država kako bi se te ćelije iskorijenile. Na svim tim područjima surađujemo s članovima koalicije. Predsjednik je ne jednom izjavio da ima dovoljno strpljenja za tu dugotrajnu borbu. - Mislite li da je američko čelništvo nakon 11. IX. počelo bolje shvaćati s kakvim se problemom Moskva susrela u Čečeniji? = Uvijek smo tvrdili da je Čečeniji potrebno političko rješenje sukoba. Sada smo zadovoljni izjavama koje daje predsjednik Putin. Čini se da doista želi započeti pregovore s čečenskim vođama. I dalje govorimo da su ljudska prava važno pitanje u Čečeniji, kao i poštovanje prava etničke manjine. Znamo da i u samoj Čečeniji i oko nje postoje teroristički elementi. Pozivamo čečenske vođe da se distanciraju od terorista koji bi mogli biti među njima. Ne možemo biti protiv međunarodnog terorizma u Afganistanu, a podupirati ga u Čečeniji. - Neki su ruski političari zabrinuti zbog povećanja američke vojne nazočnosti u državama srednje Azije. Kani li SAD i dalje tamo držati svoje vojnike? = Odmah nakon raspada SSSR-a uspostavili smo diplomatske odnose sa srednjoazijskim zemljama, s bivšim sovjetskim republikama. No to nisu vojni odnosi. Da, za nas su važne političke i gospodarske veze s tim zemljama. No želim istaknuti: naša politika nije uperena protiv ruskih interesa. Ne iznosimo nikakve planove koji idu za tim da se Rusija odatle potisne. Znamo da rusko čelništvo ima ozbiljne interese na tom području. SAD je uvijek bio jasan u dijalogu s Moskvom: srednjoazijske republike moraju uživati ugled neovisnih država. Najbolji, po našem mišljenju, način da se održavaju suvremene veze jest trgovina, gospodarska i politička suradnja, a nikako ne zastrašivanje i pritisak. Takav obrazac nastojimo ostvariti u našim odnosima s Meksikom koji nisu uvijek bili sjajni. - Kao stručnjak za ruska pitanja općepriznat u SAD-u, niste se tako davno vratili u veliku politiku, prije svega deset mjeseci. Je li se od tada promijenilo vaše gledanje na Rusiju? = Uvijek smo tražili realni pristup Rusiji, nastojali smo na zbližavanju interesa. To nikada nije bilo lako. No možda se nešto stvarno mijenja. Prije smo govorili o tražnju novih mogućnosti, gdjekada o tome da su te mogućnosti izgubljene. A sada... sada je za nas jako važno što je predsjednik Putin bio prvi strani predsjednik koji je nazvao Bijelu kuću nakon terorističkih napada od 11. IX. U tom sam času bila s predsjednikom i vidjela sam koliko mu je značila ta gesta solidarnosti. Taj je poziv značio puno i za mene osobno. Upravo tako i gledamo na buduće odnose s Rusijom."