RBA: BDP ĆE U IDUĆOJ GODINI RASTI MANJE NEGO U 2001.

RBA: BDP ĆE U IDUĆOJ GODINI RASTI MANJE NEGO U 2001. Stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2002. bit će nešto niža nego u 2001. i godini prije, a u ovoj bi godini, po očekivanjima analitičara Raiffeisenbank (RBA), rast BDP-a mogao iznositi ispod 4 posto. Takva predviđanja temelje se i na nešto nižim prognozama gospodarskog rasta u Europskoj uniji koji je smanjen za 2002. sa 2 na 1,5 posto. Analitičari RBA stoga u idućoj godini ne vide prostora za značajan rast izvoza, budući da će smanjena potrošnja na europskom tržištu u jednom segmentu zasigurno zahvatiti i hrvatske proizvode. Država će iduće godine vjerojatno zadržati potrošnju na nominalnoj razini, a osobna je potrošnja dosegla visoke razine, pa se tu ne očekuju značajnije stope rasta. Pritom se predviđa i pozitivan utjecaj početka mirovinske reforme na brojne procese. Nasuprot tome, predviđanja za 2003. su bitno optimističnija kada se može očekivati oporavak hrvatskog izvoza i proizvodnje. No, prvotno očekivani pad cijena na malo na oko 4 posto teško će biti ostvariv, tumače u RBA, zbog visokog rasta cijena usluga tijekom kolovoza, pa će se one na kraju godine kretati na razini od 5 posto. Budući da je glavni cilj središnje banke niska razina cijena, očekuje se da će u idućim godinama cijene na malo biti ispod razine od 4 posto. U RBA procjenjuju da će, s obzirom da država i dalje ima poteškoća sa prikupljanjem prihoda u državni proračun, deficit konsolidiranog proračuna biti veći od dogovorenog s MMF-om (5,3 posto) i iznosit će oko 6 posto, a pitanje je i koliko će smanjenje socijalnih prava uspjeti smanjiti taj deficit. Pritom iz RBA naglašavaju kako je smanjenje rashoda jasan signal i MMF-u da Ministarstvo financija pokušava popraviti situaciju u proračunu, a smatraju da je jedina mogućnost za izbjegavanje dubljih proračunskih problema - povećanje prihoda efikasnim ubiranjem poreza. Veće odstupanje bit će kod deficita tekućeg računa platne bilance. U prava dva kvartala deficit je iznosio 1,4 milijardu dolara, što na godišnjoj razini iznosi deficit između čak 5 i 6 posto. Rashode će, smatraju, generirati i dohodak koji je uglavnom negativan zbog plaćanja kamata na ime hrvatskog inozemnog duga. Za 2002. očekuje se nešto manji deficit tekućeg računa platne bilance i to zbog pada potrošnje što će utjecati na smanjenje robnog deficita, a u 2003. pak zbog novog gospodarskog rasta očekuje se ponovni rast deficita. Iz Raiffeisenbank očekuju da će tijekom iduće dvije godine doći do laganog slabljenja kune prema euru, a da će do kraja godine taj odnos biti na razini od 7,50 kuna za euro. Posebno se osvrćući na kretanja u turizmu i povećanog rizika putovanja u zračnom prijevozu, u RBA predviđaju kako "turizam u 2002. neće previše patiti" zbog pada ekonomske snage građana EU. Naprotiv zbog blizine i najsigurnijeg auto odredišta Hrvatska bi, jer viši srednji sloj neće kao dosad putovati u velikom broju na egzotične destinacije, iduće godine mogla zabilježiti rast od najmanje tri posto. Pritom se, zbog problema turističke ponude, očekuje ograničeni utjecaj turizma na rast potrošnje. Do kraj godine, po očekivanjima, izravne inozemne investicije u Hrvatskoj neće prijeći milijardu dolara, a inozemni dug usprkos rastu na 11,3 milijardi dolara ipak će, po tim predviđanjima, biti smanjen u postotku BDP-a sa 57 posto u prošloj na 54 posto u ovoj godini, s tendencijom daljnjem smanjenja.