ERSTE BANKA: U NAREDNIM GODINAMA OPORAVAK HRVATSKOG

ERSTE BANKA: U NAREDNIM GODINAMA OPORAVAK HRVATSKOG GOSPODARSTVA Budući razvoj Hrvatske uvelike će ovisiti o pridržavanju dogovorene fiskalne discipline, zatim o privlačenju direktnih stranih investicija te o smanjenju administrativnih prepreka, smatra makroekonomski analitičar austrijske Erste Banke Ivan Fabijančić. U analizi "Srednja Europa na putu prema Europskoj uniji (iako taj put nije uvijek lagan", koju je izradio istraživački tim Erste Banke, a objavila Erste & Steiermaerkische Bank iz Zagreba, govori se o posljedicama terorističkih napada na SAD te njihovom utjecaju na zemlje u kojima ta banka posluje - Češku, Mađarsku, Slovačku i Hrvatsku, ali i općim ekonomskim perspektivama u tim zemljama. Tako se predviđa kako će novonastala situacija prouzročiti jačanje eura, pritom će najvjerojatnije u odnosu na dolar ojačati i valute zemalja Srednje Europe. Dođe li, zbog američkog odgovora na terorističke napade, do porasta cijene nafte, zemljama poput Hrvatske, Mađarske i Češke očekivana aprecijacija lokalnih valuta prema dolaru pomoći će u uklanjanju potencijalnih rizika koje se zbog toga mogu javiti. Promjena cijene nafte mogla bi izazvati negativan pritisak na uvoz, koji bi trebao biti ublažen niskim cijenama ostalih uvoznih proizvoda, dok bi utjecaj na izvoz zemalja u regiji trebao biti manji nego u onima koje su izvozno ovisne o SAD-u, procjenjuju analitičari Erste Banka. Ipak, svi ti mogući pritisci ne bi trebali povećati kamatne stope, budući da upravo naprotiv u tako nesigurnom okruženju kamatne stope najčešće padaju. Pad kamatnih stopa tada bi mogao pomoći ekonomijama u regiji da ostvare rast. Fabijančić tako očekuje da će tijekom ovog desetljeća zemlje u kojima Erste posluje ostvarivati godišnji rast BDP-a od četiri do pet posto te da se investitori ne moraju zabrinjavati za njihovu stabilnost. "I dalje smatramo da će u narednim godinama uslijediti oporavak hrvatskog gospodarstva, ali će rast koji je planiran za 2000. teško biti ostvariv u 2001. godini", ističe analitičar Erste Banka, te dodaje kako bi trenutno produbljenje hrvatskog vanjskotrgovinskog deficita trebalo biti samo privremeno. Naime, on procjenjuje da bi izvoz u narednom razdoblju trebao ojačati zbog otvaranja balkanskog tržišta, a vanjskotrgovinski deficit na prihvatljivoj razini održavat će i visoki prihodi od turizma. Tijekom kolovoza ove godine povećane su cijene telekomunikacija, a u rujnu i cijene plin, električne energije i javnog prijevoza na što su velik utjecaj imali državni monopolisti, kaže Fabijančić te dodaje da sve to ide u prilog naporima Hrvatske narodne banke (HNB) da zauzme stroži monetarni stav prema monopolistima. Te reakcije mogle bi uzrokovati rast kamatnih stopa, ali Fabijančić očekuje da bi i to trebalo biti privremeno. Kako su cijene u Hrvatskoj izuzetno osjetljive na kamatne stope te na deprecijaciju kune, Fabijančić smatra da je strah od nestabilne nacionalne valute opravdan. Ipak, kako je i HNB izrazila strah od deprecijacije kune, ona će vjerojatno učiniti sve da ju održi na stabilnoj razini, zaključuje analitičar Erste Banka.