PBZ: RAST BDP-A OVE GODINE OKO 3,1 POSTO

PBZ: RAST BDP-A OVE GODINE OKO 3,1 POSTO Realni rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj će se godini kretati oko 3,1 posto, što bi, u najvećoj mjeri, trebao biti rezultat rasta osobne potrošnje i konačnog otpočinjanja rasta investicija, smatra glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb (PBZ) Martina Dalić. Iduća bi godina, pak, očekuju u PBZ-u, trebala donijeti snažniji rast, i to po stopi od približno 3,4 posto uz uravnoteženiji doprinos pojedinih komponenti BDP-a. U rujanskom izdanju Makroekonomskih analiza PBZ-a, navodi se da će ove godine, nasuprot osobnoj potrošnji i investicijama, državna potrošnja i neto izvoz zabilježiti pad i time negativno utjecati na stopu rasta. U idućoj godini pak negativne posljedice na rast izvoza, ali i cjelokupni rast hrvatskog gospodarstva, mogao bi imati i sporiji od očekivanog gospodarski rast u europodručju, koje je najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner. Dok se očekuje da bi rast osobne potrošnje ove godine trebao iznositi 5,4 posto, za iduću se prognozira porast od 3,8 posto, i to zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka (suma neto plaća, mirovna, dječjeg doplatka, naknada za nezaposlene, bolovanja, porodiljne dopuste i ostale isplate građanima iz državnog proračuna). Naime, zadržavanje plaća zaposlenih u javnim službama na ovogodišnjoj razini te najavljene socijalne restrikcije trebale bi rezultirati njihovim niskim rastom u idućoj godini, ističe se u analizi. Istodobno, obzirom na oporavak kreditiranja poduzeća i značajno nižu kamatnu stopu, prvi put od 1998. u ovoj se godini očekuje pozitivna međugodišnja stopa rasta, i to od osam posto realno. Trend rasta investicija trebao bi, uslijed otpočinjanja mirovinske reforme, biti nastavljen i u idućoj godini. Očekivani rast ukupnih investicija u ovoj godini još je značajniji budući da se ostvaruje u uvjetima realnog pada državnih investicija, ističe Dalić. Dosadašnje kretanje indeksa cijena u ovoj je godini bilo određeno prvenstveno kretanjem cijena koje ovise i o diskrecijskoj odluci države, odnosno tzv. administrativno kontroliranim cijenama. U svibnju ove godine prosječna je međugodišnja stopa rasta cijena dosegla 6,8 posto, nakon čega je uslijedilo razdoblje usporavanja njihovog rasta sve do kolovoza. U kolovozu, poskupljenjem telekomunikacijskih i stambenih usluga (obje administrativno regulirane), cijene bilježe rast od 1,8 posto. Stoga Dalić smatra da će presudan utjecaj na kretanje opće razine cijena imati cijene čija se promjena nalazi u domeni diskrecijske odluke države, a njihov utjecaj biti će teško "poništiti" mjerama monetarne politike. U tom svjetlu treba promatrati i mjere HNB-a s početka rujna, koje će djelovati u pravcu aprecijacije kune. Naime, kao i u proljeće, HNB će aprecijacijom kune ponovno pokušati usporiti rast opće razine cijena kako bi ispunila monetarne ciljeve stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, smatra Dalić. Ispuni li se do kraja godine bio ispunjen monetarni program (prosječni godišnji rast cijena na malo od 5,6 posto), prosječni međumjesečni porast cijena u sljedeća četiri mjeseca ne smije prijeći 0,25 posto, stoji u Makroekonomskim analizama PBZ-a.