FRANC-L'HUMANITE 10.10.01. VEDRINE - SJETIMO SE DURBANA

FRANCUSKA L'HUMANITE 10. X. 2001. Hubert Vedrine: 'Vojna akcija nije uperena protiv afganistanskog naroda' Bruno Odent i Jean-Paul Pierot razgovarali su s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom o američkim napadima na Afganistan, o sudjelovanju francuskih postrojba i o drugom: " - Kakvo je sadašnje stanje francuskog sudjelovanja? = Francusko se sudjelovanje sastoji u tomu što smo stavili na raspolaganje dva broda (tanker-opskrbljivač Var i fregata Courbet), što smo odobrili letove i dali nekoliko obavještajaca koji djeluju na terenu. Što se tiče ostalog, ništa nije isključeno. - U svom govoru u Narodnoj skupštini premijer je iznio francuske uvjete sudjelovanja u vojnoj operaciji, a to je ciljani napad i dogovaranje oko utvrđivanja ciljeva. Nakon prvih napada, možemo li reći da ono što se događa odgovara francuskim zahtjevima? = Da. Nismo sudjelovali u napadima, ali je operacija provedena na temeljima koje smo smatrali nužnima. Podsjećam da su za nas te akcije zakonite, sukladno članku 51 Povelje Ujedinjenih naroda. To je potvrdilo i Vijeće sigurnosti. Napadi su bili neizbježivi i prijeko potrebni s obzirom na razornu snagu koju su stekle te mreže i na činjenicu da ih Pakistanci nisu mogli pronaći. Akcija nije uperena protiv Afganistana, već protiv mreže Al Qaide Osame bin Ladena. To je doista ciljana akcija. (...) - Više se ne isključuje izravno sudjelovanje francuskih vojnika na terenu? = Ne možemo reći 'više se ne isključuje', jer ga nikada nismo ni isključivali. Odmah u početku zauzeli smo jasno stajalište. Nismo se umiješali samo iz solidarnosti s američkim narodom koji je bio ranjen. Tu su solidarnost potvrdile i sve članice Sjevernoatlantskog saveza sukladno članku 5. No sve se to ne događa na nekom drugom planetu. I sami smo se uključili u borbu protiv terorizma i prvi smo izjavili da u toj borbi ne smije biti skretanja ni poistovjećivanja. Već stanovit broj godina pseudoislamistički i ekstremistički terorizam uzrokovao je više žrtava u arapsko- muslimanskim nego u zapadnim zemljama. Što se tiče nekih drugih američkih zahtjeva, proučit ćemo ih. Ništa nije isključeno. (...) - Koju granicu ne treba prijeći, po vašem mišljenju, da ne bismo upali, kako sami kažete, u stupicu koju postavljaju teroristi kada govore o civilizacijskom sukobu? = Misliti da treba udariti ne samo na terorističke organizacije, već i na muslimanske, na arapske države i na muslimane kao takve, značilo bi poistovjećivati. To je velika zamka. Rekli smo to u samom početku. No ne možemo reći da su ovi udari na točno određene vojne ciljeve i na unaprijed utvrđene položaje, nakon stanovitih napora da se izbjegnu popratni učinci, odstupanje od naših ciljeva. Zamka bi također bila da zapadnu javnost ostavimo u zabludi da je terorizam isto što i islamizam, tj. musliman, tj. Arapin. Izazvali bismo frontalni sukob koji žele pokrenuti teorističke organizacije. One nisu jedine koje na svijet gledaju manihejski, ali to nije naše gledanje. Mi smo i dalje gospodari svojih odluka. (...) - Rekli ste da Afganistancima treba pomoći da se otarase talibanskog režima. No čini se da su politička rješenja još zamršenija nakon udara. Što mislite o tome? = Ne možemo govoriti o Afganistanu samo kroz neizbježno vojno djelovanje na terorističke infrastrukture niti samo iz izbjegličkog kuta. Izbjeglice su svakako golem problem. Od 25 milijuna stanovnika, sedam je milijuna izbjeglica. Zemlju su opustošili ratovi, okupacije, građanski ratovi, suša je uništila poljodjelstvo. Afganistanski je narod jeko nesretan, da o Afganistankama i dodatnim nedaćama koje ih pritišću i ne govorimo. Izradili smo francuski plan djelovanja u Afganistanu. Prva se točka tiče većeg francuskog sudjelovanja u humanitarnim inicijativama u suradnji s Europskom unijom i s Ujedinjenim narodima. No moramo ići dalje od toga i pomoći afganistanskom narodu da se oslobodi talibanske stege i da preuredi svoju budućnost. Moramo omogućiti Afganistancima da se ujedine, da osnuju skupštinu (loya jirga), ili da pronađu neko drugo rješenje. Bitno je da različite političke snage, različita područja, plemena i skupine surađuju. Bivši kralj može biti koristan u prijelaznom razdoblju. Nije na nama da namećemo ovo ili ono rješenje, htjeli smo poručiti da mislimo na afganistanaski narod i na njegovu budućnost i izvan vojnih akcija. - Spomenuli ste problem korijena terorizma. Napadi od 11. IX. različito se shvaćaju u javnosti na sjeveru i na jugu. Treba sveobuhvatnije početi rješavati uzroke te zbrke. Kakve nove korake mogu poduzeti Francuska i Europa da bi u tom smislu prekinule s američkom jednostranošću? = Prvo, nemojmo se zavaravati da je terorizam tek rezultat nepravde u svijetu. Teorizam ponikao na iskrivljenom shvaćanju islama postojao je puno prije sukoba na Bliskom istoku. Unatoč svemu, nismo čekali tragediju od 11. IX. da bismo utvrdili koji su strašni problemi ovog svijeta. Sjetimo se, primjerice, Durbana: svi su bili jako iznenađeni izjavama o Izraelu, ali nakon tih reakcija, analiza doista pokazuje da živimo u svijetu u kojemu još nema međunarodne zajednice. To je lijepa ambicija; htjeli bismo da UN bude njezin izraz, no danas nije tako. Između Zapada i ostatka svijeta ima neslaganja oko velikog broja tema: o međunarodnim ustanovama, o uvjetnostima koje namećemo na svim poljima, o povijesti. Dogodila se Genova, prosvjedi protiv globalizacije. Francuska vanjska politika je najviše zaokupljena tim problemima. Sadašnje nam prilike pružaju dodatne razloge da pojačamo našu aktivnost. Sve dok postoje velike nepravde moramo udvostručiti naše napore."