ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Ukupni proračunski rashodi za ovu godinu ostat će u planiranim okvirima, a nešto više od 1,8 milijardi kuna za koliko će se premašiti rashodi za plaće proračunskih korisnika i za dječje doplatke osigurat
će se smanjenjem na drugim rashodnim stavkama, prijedlog je rebalansa državnog proračuna kojega je danas prihvatila hrvatska Vlada.
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Ukupni proračunski rashodi za ovu
godinu ostat će u planiranim okvirima, a nešto više od 1,8 milijardi
kuna za koliko će se premašiti rashodi za plaće proračunskih
korisnika i za dječje doplatke osigurat će se smanjenjem na drugim
rashodnim stavkama, prijedlog je rebalansa državnog proračuna
kojega je danas prihvatila hrvatska Vlada.#L#
Na prihodnoj je strani proračuna problem s ostvarenjem prihoda od
privatizacije, a oko milijardu nedostajućih kuna od privatizacije
namaknut će se novim zaduživanjem, izvijestio je novinare ministar
financija Mato Crkvenac nakon što je rebalans prošao na zatvorenoj
sjednici Vlade.
Crkvenac najvažnijom značajkom rebalansa smatra zadržavanje
ukupnih rashoda u planiranim okvirima. Rebalansom je definitivno
sve riješeno u proračunu za ovu godinu, bez povećanja rashoda i sa
sigurnim namicanjem prihoda za utvrđene rashode, kazao je,
ističući da rebalansom država ostaje likvidna, da proračun i
državne financije ostaju pod kontrolom.
Na rashodnoj strani proračuna proboj je napravljen na stavkama
plaća, za koje će trebati 856 milijuna kuna više nego je bilo
prvotno planirano, dok će 950 milijuna kuna više biti utrošeno za
dječje doplatke, kazao je Crkvenac.
Stavke plaća i dječjeg doplatka znače ukupno 1,806 milijardi kuna
proboja proračuna u rashodima, a za taj će se iznos drugi rashodi
moraju smanjiti, istaknuo je.
To će se smanjenje ostvariti pak na stotinama stavki. Prema
Crkvenčevim objašnjenjima planirano je za oko 7 posto smanjiti
rashode na tekućim izdatcima, od materijalnih troškova do
kancelarijskog materijala, službenih putovanja i slično, za oko 8
posto smanjili bi se kapitalni izdaci, a uštede se ostvaruju i na
nekim subvencijama.
Na prihodnoj strani proračuna problemi se odnose na planirane
prihode od privatizacije. Tehničkim rebalansom iz lipnja
privatizacijski su prihodi planirani u iznosu 6,5 milijardi kuna, a
za sada je siguran, kaže Crkvenac, iznos od 4,6 milijardi kuna.
Očekuje pak da je do kraja godine moguće ostvariti ukupno 5,5
milijardi kuna prihoda od privatizacije.
To znači da bi na prihodnoj strani nedostajalo oko 1,09 milijardi
kuna, što bi se premostilo dodatnim zaduženjem, kazao je Crkvenac,
dodajući da bi to bilo ili mosnim kreditom ili izdavanjem državnih
obveznica. Ističe pritom da će se, zatreba li, izići na tržište
vrijednosnim papirima. Ministar smatra da bi to trebalo učiniti na
domaćem tržištu, s vrijednosnicima na duži rok (do pet godina), jer
bi dobro došle i kao instrument za mirovinske fondove.
No, napominje i da postoje neke druge vrlo povoljne opcije i
mogućnost da se pod povoljnijim uvjetima dobije mosni kredit kojim
bi se premostili neki privatizacijski prihodi koji se ne bi
ostvarili ove, već vjerojatno iduće godine.
Za tekuće prihode proračuna Crkvenac kaže da se ostvaruju prema
planu, da su za 10-ak posto viši u odnosu na prošlogodišnje tekuće
prihode. No, ponovio je da ostaje problem sive ekonomije i borbe
protiv nje koja bi u idućoj godini trebala donijeti i brži rast
poreznih prihoda.
Crkvenac je izvijestio da se intenzirno radi i na prijedlogu
proračuna za iduću godinu. Nastojat ćemo da on u većoj mjeri podupre
izvoz, zapošljavanje, malo poduzetništvo, dobre ideje, kazao je.
(Hina) bn/bm ds