IT-9.X. LA REPUBBLICA-RAT I EUROPA

ITALIJA LA REPUBBLICA 9. X. 2001. Tako rat mijenja Europu "Rat mijenja sve. Rat protiv terorizma, sada vrući rat u Afganistanu, zajedničko s hladnim ratom ima što dotiče svaki dio svijeta, dajući novi oblik njgeovim politikama. Koji će oblik dati Europi? (...) Eto nekoliko stvari koje bi rat mogao promijeniti. POZICIJU VELIKE BRITANIJE. Tony Blair igra ulogu Churchilla pred Bushovim Rooseveltom. Rat još jednom potvrđuje poseban odnos koji Britanci imaju s anglofonima 's druge strane bare', što je znakovit izraz koji Atlantski ocean smanjuje na manje razmjere od La Manchea. Uz to, Amerikanci sada uzvraćaju osjećaj, a nije uvijek bilo tako. (...) Pitanje je hoće li to uvećati rastojanje između Velike Britanije i kontinentalne Europe, potvrđujući sve gollističke sumnje u vezi prvenstva koje bi Englezi pridali Americi pred Europom. Ja u to ne vjerujem, a i u Parizu sam našao vrlo malo takvih osjećaja. Protivno, vjerojatno će diplomatska težina britanskog predsjednika vlade u Europi biti osnažena zajedno s njegovom sposobnošću da bude 'mostom' između Europe i Sjedinjenih Država. (...) Nakon što se potpuno angažirao uz Sjedinjene Države Blair se nada iskoristiti svoj povećani ugled kako bi Veliku Britaniju potpuno uključio u Europu, a poglavito u europsku monetarnu uniju. POZICIJA RUSIJE. Vladimir Putin još je jedan europski političar koji je uhvatio loptu povijesti. Mnogi su očekivali da će zatražiti zapadnjačko odobrenje za 'protuteroristički' rat kojega Rusija vodi u Čečeniji i usporavanje otvaranja NATO-a baltičkim zemljama, kao uzvrat za potporu kampanji protiv Osame Bin ladena i sličnih. Umjesto toga on je iskoristio tu potporu kao lansirnu rampu za stratešku kampanju usmjerenu da se Rusija prihvati kao punopravni član Zapada i Europe. (...) Gotovo izgleda da predsjednik Putin koristi pretjerane retoričke tonove u definiranju terorističke prijetnje kao zajedničkog neprijatelja s namjerom čvršćeg smještanja Rusije unutar Zapada. (...) HOĆE LI RAT USPORITI ŠIRENJE NATO-a? Prigodom susreta državnih čelnika svih zemalja kandidata održanog prošlog petka u Sofiji, Robertson je odlučno ustvrdio da se to neće dogoditi. Isto je učinjeno i u jednoj poruci predsjednika Busha. To mi se čini uvjerljivim. (...) Ako međunarodni terorizam predstavlja novu veliku prijetnju, širi, no manje krut, transatlantski ima više smisla nego što je imao prije. HOĆE LI RAT UBRZATI ŠIRENJE EU-a? Vjerojatno ne će. Možda će se čak dogoditi suprotan učinak. Napadi 11. rujna su na vrh europskog dnevnog reda izbacili temu unutarnje sigurnosti, europskog javnog reda, nadzora nad granicama, sporazuma o izručenju među europskim zemljama, poglavito na poticaj zemalja poput Španjolske, koja se suočava sa svojom unutarnjom terorističkom prijetnjom koju predstavlja baskijski pokret ETA. Kao što mi je ukazao francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine, to bi moglo zapravo dodati drugi niz zahtjeva već obeshrabrujućem popisu koje zemlje središnje i istočne Europe trebaju zadovoljiti prije no što pristupe Europskoj Uniji. Bit će to zbroj vrlo složenih zahtjeva za zemlje koje često imaju slabe i korumpirane sudske i redarstvene institucije, granične i carinske straže. Nazire se deprimantna perspektiva drugog širenja NATO-a koje bi se zbilo prije prvog širenja Europske Unije. TKO ĆE SE BAVITI BALKANOM? Nebrojeno puta sam na Balkanu čuo da 'međunarodna zajednica podrazumijeva Sjedinjene Države'. No danas Sjedinjene Države imaju druge prioritete. Osim toga je intervencija u zemlji poput Makedonije složena, i ne može se lako svrstati u rubriku 'rata protiv terorizma', jer podrazumijeva pregovore i održavanje mirovnog sporazuma sa snagama albanske gerile koje bi se u drugom kontekstu mogle nazvati terorističkim, te ih zapravo tako definira dio makedonskog naroda. (...) Još uvijek dvojim da je Europska Unija uistinu spremna i u stanju gledati van svojeg vrta. Jedna stvar je jasna: ne izgleda vjerojatno da će Sjedinjene Države nastaviti vaditi kestenje iz vatre za Europljane, kao što su činile velikim dijelom 20. stoljeća. To je samo dio slika europskog kaleidoskopa koje je rat protiv terorizma promijenio i možda će dodatno promijeniti. Čuven je Bismarckov odgovor onome tko ga je upitao kako gleda na Afriku: 'Ovdje je Rusija, a ovdje Francuska a mi smo u sredini. Eto zemljovida Afrike'. Svijet se promijenio od te izjave a Europa nije više u njegovom središtu. Danas se zemljovid Europe ponovno crta u Afganistanu", piše Timothy Garton Ash.