OSIJEK, 8. listopada (Hina) - U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji na ukupno 585 četvornih kilometara sumnjivih i pouzdano miniranih područja nalazi se više od 88 tisuća protupješačkih i protuoklopnih mina, a do sada
je razminirano manje od deset posto minirana tla.
OSIJEK, 8. listopada (Hina) - U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-
srijemskoj županiji na ukupno 585 četvornih kilometara sumnjivih i
pouzdano miniranih područja nalazi se više od 88 tisuća
protupješačkih i protuoklopnih mina, a do sada je razminirano manje
od deset posto minirana tla.#L#
Po riječima Dubravka Krušerovskog, voditelja Hrvatskog centra za
razminiranje Područnog ureda u Osijeku, u Osječko-baranjskoj
županiji je, po županijskim planovima o minama rađenim 1996.,
sumnjivih 385 četvornih kilometara od kojih je pouzdano minirano
12. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno je sumnjivo 200
četvornih kilometara, a od toga 8,4 kilometra pouzdano.
Sada općim i tehničkim izvidom treba smanjiti sumnjive minske
površine te izraditi nove županijske planove, kazao je za Hinu
Krušerovski. Dodao je kako u Hrvatskoj, posebno u hrvatskom
Podunavlju, mine stvaraju goleme teškoće te da će "na žalost tako
biti još najmanje desetak godina". Upozorio je da je u Osječko-
baranjskoj županiji do sada od mina stradalo 214 ljudi, od toga 44
smrtno.
Važnim je ocijenio stalno poučavanje stanovništva o opasnostima od
mina, rekavši da je to što se sada čini nedostatno. "Pozvani su svi
da se uključe u tu problematiku, posebno škole, vrtići, ali i crkve
gdje treba upozoravati na opasnosti", dodao je.
U Osječko-baranjskoj županiji sada se od mina čiste prometnice kroz
šumu Lanku u Baranji, rekao je, dodavši da te radove financiraju
Hrvatske šume s oko 700 tisuća kuna. "To je primjer za pohvalu, jer
su Hrvatske šume Uprava šuma u Osijeku prije dvije godine sa 720.000
kuna podmirile troškove razminiranja dijela područja u Kopačkom
ritu te ga tako učinile radno dostupnim", podsjetio je Krušerovski.
Razminira se i cjevovod pitke vode Osijek - Sarvaš na 47.000
četvornih metara, 110 kilovoltni dalekovod Ernestinovo - Đakovo te
Osijek-Ernestinovo.
Radove je, čak 80 posto, do sada uglavnom financirala hrvatska
država iz proračuna, a ostatak su zajmovi Svjetske banke za obnovu i
razvoj, darovnice i pomoć raznih nevladinih udruga, kazao je
Krušerovski.
(Hina) vs mć