IT-1.X.LA REPUBBLICA-HRVATI NA TALIJANSKOJ IZLOŽBI

ITALIJA LA REPUBBLICA 1. X. 2001. Nakon Langobarda dolaze Hrvati "'Karlo Veliki. Stvaranje Europe' međunarodni je projekt koji preko niza izložaba želi rekonstruirati taj dio naše povijesti. Uključeni su Paderborn, gdje su se 799. susreli franački kralj i papa Leon III., Barcelona, Split, Brescia. Upravo u Brescii, u Santa Giuliji, sada je došla izložba 'Bizantinci, Hrvati i Karolinzi. Zora i zalazak kraljevstava i carstava' (do 6. siječnja 2002.) koja dovršava idealnu trilogiju započetu 'Budućnošću Langobarda'. To je izložba velike kulturalne suradnje, istodobno spektakularna jer zahvaljujući suradnji s muzejom Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u predivni brescianski samostan došlo je više od 500 djela, arheoloških nalaza, monumentalnih skulptura, rukopisa. No bilo je moguće ponovno sastaviti i hipotetsku crkvu karolinškog tipa zahvaljujući posudbi vrijednih strukturalnih i skulpturnih elemenata: 12 kapitela stupova crkve Santa Maria Alta iz Bala, dijelova portala crkve iz Cerkevina, kao i ulaz u prezbiterij iste građevine koji je dug četiri i pol metra, a visok tri, krstionice iz Nina i ciborij biskupa Maurizija napravljen za krstionicu Novigradske katedrale. Objašnjava Carlo Bertelli, kustos izložbe: = Nastojali smo otvoriti jedan prozor kako bi pokazali što se događa nakon kraja Langobardskoga kraljevstva, izmjenu stanja i kultura koja se dogodila u Europi. Došlo je do nove činjenice: rađanja furlanske marke, koju su osnovali Karolinzi, koja je naslijedila srce, jedan od vrhova, langobardskog kraljevstva. (...) Furlani su, sjetimo se, bili jedini koji su se pobunili protiv Karla Velikog, no ovdje je uspostavljena marka. Istra je međutim bila osvojena, i karolinškom politikom, koja je uključivala i prisilno preobraćenje, slavenska stanovništva koja su bila u zaleđu Pule, Zadra, Dubrovnika postala su kršćanska. Vrlo brzo bila su asimilirana u zapadnjačku kulturu zahvaljujući Furlanima, franačkim i langobardskim misionarima. Uslijed toga imamo pojavu koja je s političke i kulturalne točke gledanja karolinška, ali nije i umjetnički. Njezini iskazi, crkve, kipovi savršeno su u skladu s onime što je činjeno u Cividaleu, možda katkada na naivniji, primitivniji način. I vidi se bitna razlika između onoga što je napravljeno u unutrašnjosti i na obalnom području, koje je ostalo pod bizantskim okriljem, dakle latinskim. - Nalazimo se iza 800. ... = Nalazimo se poslije 812.. U Aquisgrani te je godine Karlo Veliki prihvatio prostore Hrvata koji su se odcijepili od bizantskog carstva. Postali su vazali Franačkog kraljevstva. To je Hrvatima omogućilo da si pruže jedan državni oblik, Ducatus Chroatiae. Termin ne označava slavensko stanovništvo. Hrvati su, kako izgleda, bili podrijetlom iz Slovačke: bili su ratnička elita koja je preuzela vlast nad seljacima koji su nastanjivali te zemlje, koje su, poraženi od Karla Velikog, prisilno napustili Avari. - Oslonac izložbe je, dakle, Hrvatska kneževina? = Da, hrvatska kneževina, s naznakom onoga što je bilo na drugoj strani: Grado, bizantska kultura, i gradovi Dalmacije koji su ostali talijanski sve do prije nešto više od pola stoljeća. Hrvatska kneževina odgovara današnjoj Hrvatskoj no nije uključivala obalne gradove koji su ostali latinski, odnosno Zadar, Dubrovnik, Split... Izložbom pokrivamo povijest cijelog 9. stoljeća. Pokušali smo objasniti izgradnju jedne nove kulture. Kako? Predstavljamo primjerice, veliku krstionicu iz Nina, divovski monolit koji je simbol preobraćanja stanovnika tih zemalja. No rekonstruirali smo i jednu crkvu s njenim golemim kapitelima. To su djela istih ljudi, no vidi se kulturalni prijelaz; neka su romanskog tipa, kapiteli s lišćem akanta, druga predstavljaju barbarske interpretacije bizantskog spleta. Odmah je došlo do pokušaja orijentiranja između dva modela. - Više nego umjetnici, radili su skromni obrtnici... = Postoje velike razlike. Dalmatinski predmeti mnogo su ljepši, istančaniji, od onih proizvedenih u unutrašnjosti. No postoje komadi iz Trogira, koji su izvanredni kao ponovni pronalazak ornamenata, ili veličanstveni relikvijari od pozlaćenog srebra. Izložba se zatvara usporedbom s Bresciom, s onime što se dogodilo u ovom gradu gdje je 875. umro Ludovik II. - Izložba u Bresci pokazuje arheološka iskapanja posljednjih godina u Hrvatskoj. Koja su otkrića? = Da. Veći dio su neobjavljeni nalazi predstavljeni u Splitu prije nekoliko mjeseci. A tekstovi iz kataloga nikada nisu prevedeni. To su krajnje važne studije jer se u tim zemljama rodila jedna veličanstvena romanika koja je došla sve do Kosova. - No, je li rat naštetio toj baštini? = Nije bilo dramatičnih šteta. Umjetnička djela nisu uništena. Uzbuna je bila pretjerana", razgovarao Paolo Vagheggi.