ZAGREB, 12. rujna (Hina) - U Gliptoteci HAZU-a 14. rujna navečer otvorit će se izložba "Šibenska katedrala - UNESCO popis svjetske kulturne baštine".
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - U Gliptoteci HAZU-a 14. rujna navečer
otvorit će se izložba "Šibenska katedrala - UNESCO popis svjetske
kulturne baštine". #L#
Na izložbi koja je koncipirana u povodu imenovanja Katedrale sv.
Jakova (šibenska katedrala) na UNESCO-ov popis svjetske kulturne
baštine 2000. bit će postavljena djela Jurja Metejeva Dalmatinca iz
Šibenika, Dubrovnika, Splita i Ancone.
Šibenska katedrala, po ocjeni Radovana Ivančevića, nije samo
visokokvalitetno rješenje po skladu i ljepoti, nego po šest
svojstava jedinstvene građevine u Europi. Jedina je, kako
napominje, građena od kamena; umjesto zidanja građena je pomoću
kamenih elemenata klesanih po mjeri i montiranih tehnikom koja se
rabi u drvodjelstvu; ostvareno je jedinstvo unutarnjeg prostora i
vanjskog volumena građevine; trolisni zabat glavne fasade jedino
je funkcionalno rješenje tog tipa pročelja u renesansi; postignuta
je organička stopljenost skulpture i arhitekture; te uvedeno niz
originalnih inovacija u tisućljetnu tradiciju kršćanske sakralne
arhitekture.
Izložba "Šibenska katedrala - UNESCO popis svjetske kulturne
baštine", kako napominje upraviteljica Gliptoteke Ariana Kralj,
ulazi u slijed ciklusa kojim Gliptoteka sustavno prikazuje
hrvatsku kulturnu baštinu koristeći muzejski fundus te ustanove u
obliku sadrenih odljeva pojedinih fragmenata nepokretnih
spomenika.
Projekt je realiziran suradnjom Gliptoteke HAZU, Hrvatskoga
povjerenstva za UNESCO i Ministarstva kulture te će postati stalan
postav Povijesne zbirke Gliptoteke.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i Gradskoga
ureda za kulturu grada Zagreba.
U prigodi otvaranja izložbe o šibenskoj katedrali, trobrodne i
troapsidalne bazilike s kupolom na osmerostranu tamburu, priređen
je katalog za koji su tekstove napisali Josip Ćuzela, Radovan
Ivančević, Ariana Kralj i Alemka Vrcan. Tekstove u katalogu prate
fotografije Damira Fabijanića, Stanka Ferića, Nenada Gattina,
Miroslava Škugora i Krešimira Tadića.
Juraj Metejev Dalmatinac razradio je projekt šibenske katedrale
1441. Katedrala je građena stotinu godina (1431.-1535.) u tri
stilski različite faze - kasne lombardske gotike, u gotičko-
ranorenesansnom stilu te čistom renesansnom stilu.
Kroz povijest šibenska katedrala i njezina kupola obnavljana je
više puta zbog udara groma ili prodora vode.
Prije deset godina, odmah nakon početka Domovinskog rata, 17. i 18.
rujna 1991., bila je ciljem napada JNA i srpskih terorista.
Pogođena je najprije krhotinama minobacačkih projektila, koji su
pali u njezinu neposrednu blizinu i oštetili sjevernu fasadu, a
zatim su i četiri pancirne granate ispaljene s ratnog broda JNA
oštetile kupolu katedrale.
Na projektu obnove bio je uključen niz domaćih i inozemnih
stručnjaka. Bilo je neophodno demontirati kupolu do razine
oštećenja, nanovo isklesati ploče i rebra te kupolu ponovo sklopiti
i montirati.
(Hina) mc