ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Izložbu "Šibenska katedrala - UNESCO popis svjetske kulturne baštine", koncipiranu u povodu imenovanja toga bisera hrvatske sakralne arhitekture na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine, večeras je u
Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu otvorila veleposlanica Republike Hrvatske pri UNESCO-u Neda Ritz.
ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Izložbu "Šibenska katedrala - UNESCO
popis svjetske kulturne baštine", koncipiranu u povodu imenovanja
toga bisera hrvatske sakralne arhitekture na UNESCO-ov Popis
svjetske kulturne baštine, večeras je u Gliptoteci Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu otvorila
veleposlanica Republike Hrvatske pri UNESCO-u Neda Ritz.#L#
Veleposlanica Ritz podsjetila je na stroge i selektivne kriterije
kojima se "vodi" struka pri uvrštavanju nekoga lokaliteta na
UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Činjenicu pak što Hrvatska na
tome popisu sada ima šest lokaliteta, od njih ukupno 690 diljem
svijeta (529 kulturnih, 138 prirodnih te 23 kulturna i prirodna),
hrvatska veleposlanica pri UNESCO-u smatra podatkom vrijednim
pozornosti.
Na izložbi su postavljeni odljevi djela projektanta Katedrale sv.
Jakova - Jurja Matejeva Dalmatinca koje je taj glasoviti umjetnik
ostvario u Šibeniku, Dubrovniku, Splitu i Anconi, a među kojima su i
krstionica i poznati friz glava na Šibenskoj katedrali te
majstorove skulpture, oltari i lunete.
Upraviteljica Gliptoteke HAZU Ariana Kralj istaknula je da se
izložbom ne žele javnosti samo pokazati djela Jurja Dalmatinca već
i upozoriti na vrijednost Gliptoteke koja u fundusu ima više od
13.000 muzejskih predmeta, od kojih su preko 70 posto sadreni
odljevi pokretnih i nepokretnih spomenika kulture.
Sama će pak izložba postati dio stalnoga postava Povijesne zbirke
Gliptoteke, čime smo, rekla je Ariana Kralj, htjeli istaknuti kako
je važan bio događaj kada je Katedrala sv. Jakova 2000. uvrštena na
UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Izložba je ostvarena u suradnji Gliptoteke HAZU, Hrvatskoga
povjerenstva za UNESCO i Ministarstva kulture, a pod
pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova.
Šibenska katedrala jedina je građevina u Europi u doba renesanse u
kojoj je ostvareno idealno jedinstvo unutrašnjega prostora i
vanjskoga volumena: iste kamene ploče i rebra što izvana oblikuju
poluoble krovove iznutra gledamo kao bačvaste svodove, a tako su
izvedena i rebra te plohe osmerostrane kupole.
Projekt Katedrale razradio je Juraj Dalmatinac 1441. Građena je
više od jednoga stoljeća (od 1431. do 1535.) u tri stilski različite
faze - kasna lombardska gotika, gotičko-renesansni stil te čisti
renesansni stil.
Prije deset godina, odmah nakon početka Domovinskoga rata, točnije
17. i 18. rujna 1991., taj jedinstveni spomenik svjetske kulturne
baštine bio je ciljem napada srpskih terorista i JNA.
(Hina) ip mć