HR-ŠTEDNJA-Financijsko-poslovne usluge TKO DANAS MOŽE ŠTEDJETI? Piše: Davorka StanešićZAGREB, 30. rujna (Hina) - Ima li u Hrvatskoj sve manje ljudi sve više novaca?
Piše: Davorka Stanešić
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Ima li u Hrvatskoj sve manje ljudi sve
više novaca?#L#
Hrvatski građani u poslovnim bankama imaju oko 45 milijardi kuna
deviznih i 3,7 milijardi kuna kunskih štednih i oročenih depozita,
što je ukupno oko 12,6 milijardi njemačkih maraka odnosno oko 6,4
milijardi eura. Depoziti u bankama, posebice oni stanovništva, već
neko vrijeme bilježe stalan rast, dok je s druge strane u nedavnoj
anketi na temu štednje svega 38 posto hrvatskih građana odgovorilo
da ima slobodnih financijskih sredstava za štednju.
Stoga bi se, možda, krajnje pojednostavljeno, i moglo postaviti
takvo pitanje.
Iz istraživanja koju je na temu "Koliko nas može danas štedjeti" u
lipnju proveo zagrebački GfK - Centar za istraživanje tržišta na
reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika, vidljivo je da oko 62
posto građana sada ne štedi, dok štediša ima 38 posto.
Rezultati istraživanja upućuju da se složena financijska situacija
u Hrvatskoj, zatim dijelom nesigurna i nedovoljna primanja
stanovništva odražavaju na intenzitet i način štednje građana,
napominju analitičari Centra.
Među 'štedišama' (pri čemu treba imati u vidu da mogu štedjeti na
više načina) - nešto manje od polovice (ili 46 posto) je onih koji
svoja slobodna sredstva ulaže u banke, a dok ih nešto više od
trećina (34 posto) osobno čuva svoju gotovinu. Sve zapaženije
mjesto dobiva štednja u obliku životnog osiguranja - među
ispitanicima koji su rekli da štede njih 26 posto čini to putem
životnog osiguranja. Stambena štednja zastupljena je sa 7 posto,
ulaganje u posao sa 5 posto, po 4 posto je štednja izvan Hrvatske kao
i štednja putem ulaganja u dionice.
Devizni, štedni i oročeni, depoziti stanovništva u bankama bilježe
pak osjetan rast još od početka prošle godine, što se pripisuje
povratku povjerenja građana u hrvatski bankarski sustav a potom i
oživljavanju gospodarskih aktivnost (uključujući prihode od
turizma i sl).
Iz podataka koje objavljuje Hrvatska narodna banaka tako se može
uočiti da su ukupni devizni depoziti stanovništva kod poslovnih
banaka od početka 2000. do srpnja ove godine povećani za gotovo 12
milijardi kuna (ili u Hrvatima omiljenoj valuti - za nešto više od
tri milijarde njemačkih maraka).
Prema posljednjim podacima krajem srpnja ove godine štedni devizni
depoziti (po viđenju) stanovništva u poslovnim bankama iznose 12,7
milijardi kuna, a oročeni devizni depoziti 32,3 milijarde kuna.
Snažan rast izražen je upravo kod oročenih deviznih depozita
stanovništva - krajem 1999. godine građani su u bankama imali
oročenih deviznih depozita u iznosu od oko 23 milijarde kuna, na
kraju 2000. godine 29 milijardi a prema posljednjim podacima koncem
srpnja ove godine 32,3 milijarde kuna.
Kod sagledavanja podataka o deviznim sredstvima stanovništva
svakako treba imati u vidu i njihovu strukturu, jer nije riječ
isključivo o štednim ulozima koji računaju sa prinos kamata, već se
radi i o depozitima za dobivanje kredita i sl.
Sada se očekuje, prema kraju godine, povećanje deviznih depozita u
bankama i zbog jednostavnije konverzije valuta zemalja eurozone
(kod nas su to pretežito DEM) u euro (bez provizije).
Vrlo su različite procjene o tome kolike iznose deviza stanovnici
Hrvatske čuvaju u "čarapama", pa će u svakom slučaju, i u svjetlu
rezultata ankete o štednji, biti interesantno vidjeti koji će se
iznosi pojaviti u bankama do kraja godine.
(Hina) ds jn