GOTOVO DVIJE TREĆINE HRVATSKIH GRAĐANA NEMA ŠTO ŠTEDJET

GOTOVO DVIJE TREĆINE HRVATSKIH GRAĐANA NEMA ŠTO ŠTEDJETI Složena financijska situacija u Hrvatskoj, zatim dijelom nesigurna i nedovoljna primanja stanovništva odražavaju se i na intenzitet i način štednje građana. Tako čak oko 62 posto anketiranih hrvatskih građana ne štedi, pokazuju rezultati ankete zagrebačkog GfK - Centra za istraživanje tržišta provedene u lipnju ove godine na temu Koliko nas može danas štedjeti Od 38 posto štediša većina ih pak štedi na klasičan način u bankama (oko 19 posto). Drugu grupu čine oni koji više vjeruju "čarapi" - njihov je udio 13 posto među sudionicima ankete provedene na reprezentativnom uzorku od 1000 građana. Sve zapažanje mjesto, napominju analitičari Centra, dobiva i štednja u obliku životnog osiguranja i približava se udjelu od oko 10 posto. Slično kao i u Hrvatskoj je i u zemljama srednje Europe, primjerice u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj. I tamo više od 60 posto građana ne štedi, a oko 40 posto štedi. Najviše se štedi u vidu kratkoročnih depozita u bankama - oko 26 posto, potom putem osiguranja života 7 posto a svi drugi oblici štednje čine svega oko 6 posto. Za razliku od toga, u prosjeku u zapadnoj Europi 29 posto građana ne štedi, a više od 70 posto štedi. Na prvom su mjestu kratkoročni depoziti u bankama s oko 33 posto, slijedi životno osiguranje sa 11 posto, dionice i investicijski fondovi bazirani na dionicama - po 8 posto, podaci su GfK - Centra za istraživanje tržišta.