ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Složena financijska situacija u Hrvatskoj, zatim dijelom nesigurna i nedovoljna primanja stanovništva odražavaju se i na intenzitet i način štednje građana. Tako čak oko 62 posto anketiranih hrvatskih
građana ne štedi, pokazuju rezultati ankete zagrebačkog GfK - Centra za istraživanje tržišta provedene u lipnju ove godine na temu Koliko nas može danas štedjeti.
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Složena financijska situacija u
Hrvatskoj, zatim dijelom nesigurna i nedovoljna primanja
stanovništva odražavaju se i na intenzitet i način štednje građana.
Tako čak oko 62 posto anketiranih hrvatskih građana ne štedi,
pokazuju rezultati ankete zagrebačkog GfK - Centra za istraživanje
tržišta provedene u lipnju ove godine na temu Koliko nas može danas
štedjeti.#L#
Od 38 posto štediša većina ih pak štedi na klasičan način u bankama
(oko 19 posto). Drugu grupu čine oni koji više vjeruju "čarapi" -
njihov je udio 13 posto među sudionicima ankete provedene na
reprezentativnom uzorku od 1000 građana.
Sve zapažanje mjesto, napominju analitičari Centra, dobiva i
štednja u obliku životnog osiguranja i približava se udjelu od oko
10 posto.
Slično kao i u Hrvatskoj je i u zemljama srednje Europe, primjerice
u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj. I tamo više od 60 posto građana ne
štedi, a oko 40 posto štedi. Najviše se štedi u vidu kratkoročnih
depozita u bankama - oko 26 posto, potom putem osiguranja života 7
posto a svi drugi oblici štednje čine svega oko 6 posto.
Za razliku od toga, u prosjeku u zapadnoj Europi 29 posto građana ne
štedi, a više od 70 posto štedi. Na prvom su mjestu kratkoročni
depoziti u bankama s oko 33 posto, slijedi životno osiguranje sa 11
posto, dionice i investicijski fondovi bazirani na dionicama - po 8
posto, podaci su GfK - Centra za istraživanje tržišta.
(Hina) ds ds