FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT 24. IX. PRAVILA RATOVANJA

US-rat-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 24. IX. PRAVILA RATOVANJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE24. IX. 2001.Pravila ratovanja"Bushova administracija jasno je dala do znanja da će rat koji je objavila terorizmu biti različit od bilo kojeg rata koji je do sada vodio SAD, no još uvijek nije iznijela pravila novoga rata. Neke su stvari prilično jasne: afganistanski talibanski režim dobio je ultimatum i, kako nije vjerojatno da će biti ispunjen, može se očekivati vojna reakcija snaga SAD-a koje sada ulaze na Srednji Istok i u Srednju Aziju. Vjerojatno će biti napadnuti i talibani i bin Ladenova organizacija 'Qaida'. No ostala su pitanja nejasna: što bi trebalo napraviti s drugim vladama koje možda kriju teroriste no nisu otvoreno neprijateljski raspoložene prema SAD-u - kao što je Sirija- ili su čak relativno prijateljski raspoložene, kao Pakistan? Što bi SAD trebao učiniti glede članova al Qaide koji djeluju na njegovom tlu ili u azijskim i europskim zemljama? I kako SAD može voditi rat protiv Osame bin Ladena i talibana ostajući vjeran Bushovoj tvrdnji kako je kampanja usmjerena protiv terorista, ne Afganistnaca niti muslimana? Iako su ti problemi složeni, nisu potpuno novi. Brojne zemlje, uključujući Britaniju,
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. IX. 2001. Pravila ratovanja "Bushova administracija jasno je dala do znanja da će rat koji je objavila terorizmu biti različit od bilo kojeg rata koji je do sada vodio SAD, no još uvijek nije iznijela pravila novoga rata. Neke su stvari prilično jasne: afganistanski talibanski režim dobio je ultimatum i, kako nije vjerojatno da će biti ispunjen, može se očekivati vojna reakcija snaga SAD-a koje sada ulaze na Srednji Istok i u Srednju Aziju. Vjerojatno će biti napadnuti i talibani i bin Ladenova organizacija 'Qaida'. No ostala su pitanja nejasna: što bi trebalo napraviti s drugim vladama koje možda kriju teroriste no nisu otvoreno neprijateljski raspoložene prema SAD-u - kao što je Sirija- ili su čak relativno prijateljski raspoložene, kao Pakistan? Što bi SAD trebao učiniti glede članova al Qaide koji djeluju na njegovom tlu ili u azijskim i europskim zemljama? I kako SAD može voditi rat protiv Osame bin Ladena i talibana ostajući vjeran Bushovoj tvrdnji kako je kampanja usmjerena protiv terorista, ne Afganistnaca niti muslimana? Iako su ti problemi složeni, nisu potpuno novi. Brojne zemlje, uključujući Britaniju, Rusiju, Izrael i Egipat, bore se sa sličnim problemima u borbi protiv terorizma a iz njihovih se iskustava - a posebice grešaka- puno toga može naučiti. I SAD godinama nastoji pronaći strategiju koja bi bila djelotvorna protiv 'Qaide', vrludajući između neučinkovitih napada krstarećim raketama i pokušaja FBI-a da pokrene ispitivanje zločina u zemljama kao što su Jemen i Saudijska Arabija. Taktika SAD-a, koja je uključivala i tajne operacije, dala je određene rezultate, ali nije uspjela neutralizirati Osamu bin Ladena. No agresivnije vojne operacije, kao što je npr. ruska u Čečeniji ili izraelska na Zapadnoj Obali i u Gazi, bile su katastrofalne i nisu uspjele okončati terorističke napade(...). Jedna od lekcija koja se može naučiti iz ove povijesti jest ta da vojna akcija u Afgnistanu, ako bude započeta, treba izbjegavati bombardiranje civilne infrastrukture i drugih ciljeva koji bi samo pojačali patnje afganistanskog naroda koji se već nalazi u jednoj od najgorih svjetskih humanitarnih kriza. Zračni napadi SAD-a u nedavnom, relativno nekonvencionalnom sukobu na Kosovu pomogli su natjerati Srbe da zbace s vlasti svoga tadašnjeg autokrata, Slobodana Miloševića; no u ovoj novoj vrsti rata, civilne žrtve i patnje vjerojatno bi ojačale a ne oslabile 'Qaidu', pribavljajući joj nove članove iz Afganistana i drugih zemalja muslimanskog svijeta. Da bi bili učinkoviti, vojni napadi moraju biti direktno usmjereni na teroriste - napad komandosa bio bi učinkovitiji od bombi. Bushova administracija postupila bi mudro i kada bi nastavila sudjelovati u humanitarnim akcijama u sklopu kojih se afganistanskim izbjeglicama i civilima koji nisu pod kontrolom talibana osiguravaju hrana i smještaj. Izvan Afganistana, administracija bi trebala biti oprezna u primjeni Bushovog zahtjeva da se države očituju ili kao saveznici ili neprijatelji SAD-a u borbi protiv terorizma. Kao i tijekom Hladnog rata, takvo crno - bijelo razlučivanje nije uvijek korisno; neke zemlje neizbježno će se naći u sivoj zoni, želeći pomoći SAD-u u nekim područjima a odbijajući pomoći u drugima. Neke označiti kao prijatelje - Pakistan ili Rusiju, npr.- pa tako zanemarivati njihovo ignoriranje demokracije ili njihove brutalne taktike, bila bi greška. Greška bi bila i brzopleto demoniziranje drugih zemalja, Sirije ili Jemena npr., koje bi se vještim poticanjem i pritiscima moglo navesti da poduzmu dalekosežne korake protiv terorista a da se ne promijeni njihova sumnjičavost ili neprijateljstvo prema SAD-u. Na kraju, niti jedna taktika - bila ona vojna ili diplomatska, otvorena ili tajna - neće biti u potpunosti uspješna u Afganistanu ili bilo gdje drugdje. Da bi uspjela, Bushova administracija morat će biti odlučna u poduzimanju koraka koji su potrebni kako bi se iskorijenila većina terorista - i mudra u procjenjivanju, od zemlje do zemlje, onoga što je najvjerojatnije da će funkcionirati", stoji u uvodniku "The Washington Post"-a a prenosi list.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙