US-rat-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 24. IX. PRAVILA RATOVANJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE24. IX. 2001.Pravila ratovanja"Bushova administracija jasno je dala do znanja da će rat koji je objavila
terorizmu biti različit od bilo kojeg rata koji je do sada vodio SAD, no još uvijek nije iznijela pravila novoga rata. Neke su stvari prilično jasne: afganistanski talibanski režim dobio je ultimatum i, kako nije vjerojatno da će biti ispunjen, može se očekivati vojna reakcija snaga SAD-a koje sada ulaze na Srednji Istok i u Srednju Aziju. Vjerojatno će biti napadnuti i talibani i bin Ladenova organizacija 'Qaida'. No ostala su pitanja nejasna: što bi trebalo napraviti s drugim vladama koje možda kriju teroriste no nisu otvoreno neprijateljski raspoložene prema SAD-u - kao što je Sirija- ili su čak relativno prijateljski raspoložene, kao Pakistan? Što bi SAD trebao učiniti glede članova al Qaide koji djeluju na njegovom tlu ili u azijskim i europskim zemljama? I kako SAD može voditi rat protiv Osame bin Ladena i talibana ostajući vjeran Bushovoj tvrdnji kako je kampanja usmjerena protiv terorista, ne Afganistnaca niti muslimana? Iako su ti problemi složeni, nisu potpuno novi. Brojne zemlje, uključujući Britaniju,
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
24. IX. 2001.
Pravila ratovanja
"Bushova administracija jasno je dala do znanja da će rat koji je
objavila terorizmu biti različit od bilo kojeg rata koji je do sada
vodio SAD, no još uvijek nije iznijela pravila novoga rata. Neke su
stvari prilično jasne: afganistanski talibanski režim dobio je
ultimatum i, kako nije vjerojatno da će biti ispunjen, može se
očekivati vojna reakcija snaga SAD-a koje sada ulaze na Srednji
Istok i u Srednju Aziju. Vjerojatno će biti napadnuti i talibani i
bin Ladenova organizacija 'Qaida'. No ostala su pitanja nejasna:
što bi trebalo napraviti s drugim vladama koje možda kriju
teroriste no nisu otvoreno neprijateljski raspoložene prema SAD-u
- kao što je Sirija- ili su čak relativno prijateljski raspoložene,
kao Pakistan? Što bi SAD trebao učiniti glede članova al Qaide koji
djeluju na njegovom tlu ili u azijskim i europskim zemljama? I kako
SAD može voditi rat protiv Osame bin Ladena i talibana ostajući
vjeran Bushovoj tvrdnji kako je kampanja usmjerena protiv
terorista, ne Afganistnaca niti muslimana? Iako su ti problemi
složeni, nisu potpuno novi. Brojne zemlje, uključujući Britaniju,
Rusiju, Izrael i Egipat, bore se sa sličnim problemima u borbi
protiv terorizma a iz njihovih se iskustava - a posebice grešaka-
puno toga može naučiti. I SAD godinama nastoji pronaći strategiju
koja bi bila djelotvorna protiv 'Qaide', vrludajući između
neučinkovitih napada krstarećim raketama i pokušaja FBI-a da
pokrene ispitivanje zločina u zemljama kao što su Jemen i Saudijska
Arabija. Taktika SAD-a, koja je uključivala i tajne operacije, dala
je određene rezultate, ali nije uspjela neutralizirati Osamu bin
Ladena. No agresivnije vojne operacije, kao što je npr. ruska u
Čečeniji ili izraelska na Zapadnoj Obali i u Gazi, bile su
katastrofalne i nisu uspjele okončati terorističke napade(...).
Jedna od lekcija koja se može naučiti iz ove povijesti jest ta da
vojna akcija u Afgnistanu, ako bude započeta, treba izbjegavati
bombardiranje civilne infrastrukture i drugih ciljeva koji bi samo
pojačali patnje afganistanskog naroda koji se već nalazi u jednoj
od najgorih svjetskih humanitarnih kriza. Zračni napadi SAD-a u
nedavnom, relativno nekonvencionalnom sukobu na Kosovu pomogli su
natjerati Srbe da zbace s vlasti svoga tadašnjeg autokrata,
Slobodana Miloševića; no u ovoj novoj vrsti rata, civilne žrtve i
patnje vjerojatno bi ojačale a ne oslabile 'Qaidu', pribavljajući
joj nove članove iz Afganistana i drugih zemalja muslimanskog
svijeta. Da bi bili učinkoviti, vojni napadi moraju biti direktno
usmjereni na teroriste - napad komandosa bio bi učinkovitiji od
bombi. Bushova administracija postupila bi mudro i kada bi
nastavila sudjelovati u humanitarnim akcijama u sklopu kojih se
afganistanskim izbjeglicama i civilima koji nisu pod kontrolom
talibana osiguravaju hrana i smještaj. Izvan Afganistana,
administracija bi trebala biti oprezna u primjeni Bushovog
zahtjeva da se države očituju ili kao saveznici ili neprijatelji
SAD-a u borbi protiv terorizma. Kao i tijekom Hladnog rata, takvo
crno - bijelo razlučivanje nije uvijek korisno; neke zemlje
neizbježno će se naći u sivoj zoni, želeći pomoći SAD-u u nekim
područjima a odbijajući pomoći u drugima. Neke označiti kao
prijatelje - Pakistan ili Rusiju, npr.- pa tako zanemarivati
njihovo ignoriranje demokracije ili njihove brutalne taktike, bila
bi greška. Greška bi bila i brzopleto demoniziranje drugih zemalja,
Sirije ili Jemena npr., koje bi se vještim poticanjem i pritiscima
moglo navesti da poduzmu dalekosežne korake protiv terorista a da
se ne promijeni njihova sumnjičavost ili neprijateljstvo prema
SAD-u. Na kraju, niti jedna taktika - bila ona vojna ili
diplomatska, otvorena ili tajna - neće biti u potpunosti uspješna u
Afganistanu ili bilo gdje drugdje. Da bi uspjela, Bushova
administracija morat će biti odlučna u poduzimanju koraka koji su
potrebni kako bi se iskorijenila većina terorista - i mudra u
procjenjivanju, od zemlje do zemlje, onoga što je najvjerojatnije
da će funkcionirati", stoji u uvodniku "The Washington Post"-a a
prenosi list.