WASHINGTON, 17. rujna (Hina/AP) - Predsjednik George W. Bush i dužnosnici njegove administracije poručili su prošloga tjedna da će Amerika "zbrisati terorizam" i pobjediti u ratu protiv neprijatelja koji se "krije u sjeni i ne poštuje
ljudski život", no u SAD se sve češće postavlja pitanje može li se pobijediti u ratu protiv terorizma.
WASHINGTON, 17. rujna (Hina/AP) - Predsjednik George W. Bush i
dužnosnici njegove administracije poručili su prošloga tjedna da
će Amerika "zbrisati terorizam" i pobjediti u ratu protiv
neprijatelja koji se "krije u sjeni i ne poštuje ljudski život", no
u SAD se sve češće postavlja pitanje može li se pobijediti u ratu
protiv terorizma.#L#
Članovi Kongresa, znanstvenici i analitičari nacionalne
sigurnosti kažu da se neke bitke mogu dobiti, ali da terorizam neće
nikada biti iskorijenjen. Vojna akcija se očekuje, ali ovaj rat
neće podsjećati na one iz prošlosti.
"To je pomalo kao rat protiv određene vrste bolesti - kao što je
kuga", kaže republikanski kongresmen Porter Goss, predsjednik
Odbora za obavještajne službe Predstavničkog doma i bivši
dužnosnik CIA-e. "Mislim da možete iskorijeniti većinu toga, no s
vremena na vrijeme imat ćete izolirane incidente i tada ćete se
morati upinjati da i to uništite".
Amerika se ne može sama latiti borbe s terorizmom, kaže demokratski
senator Jospeh Biden, predsjednik senatskog vanjskopolitičkog
odbora. Poraziti dobro organiziranu i dobro financiranu
terorističku skupinu može se samo uz međunarodnu suradnju, smatra
Biden i dodaje kako to "nije borba vezana uz religiju".
Nameće se i pitanje na kojoj točki može predsjednik proglasiti
pobjedu u ratu protiv terorizma?
Ako Bush govori o uništavanju nekoliko terorističkih ćelija u
svijetu, on može uspjeti, kaže Clifford Egan, profesor povijesti na
Sveučilištu Houston.
Ići protiv država pokrovitelja terorizma, kaže on, postavlja niz
drugih pitanja: Idu li SAD u rat protiv tih zemalja? Gube li
saveznike? Žele li postati globalni policajac? Hoće li se američki
narod umoriti od toga? Hoće li tolerirati žrtve?
"U idealnom slučaju, administracija treba eliminirati te
pojedince, izvesti ih pred sud i završiti s tim", kaže Egan. "Tada
mogu poduzeti druge korake za slabljenje terorizma".
"To je sukob bez bojnih polja ili mostobrana, sukob s protivnicima
koji vjeruju da su nevidljivi. No i oni čine greške. Bit će
otkriveni", rekao je predsjednik Bush.
Amerikanci nisu strani brzi udari projektilima kojima se
kaznjavalo teroriste na drugom kraju svijeta.
Nakon što su teroristi postavili bombu u diskoteci u Berlinu 1985.,
usmrtviši dva američka vojnika, jednu Turkinju i ranivši 229 osoba,
administracija Ronalda Regana izvela je zračne napade protiv pet
ciljeva u Libiji. Bili su samo djelomice uspješni no činilo se da su
stišali terorističku retoriku.
Nakon eksplozija auto-bombi ispred veleposlanstava SAD u Nairobiju
i Dar es Salamu, s 224 mrtva i tisuće ranjenih, u vrijeme Clintonove
administracije, američka vojska ispalila je 70 krstarećih
projektila Tomahawk na terorističke ciljeve u Afganistanu. Radilo
se o kampovima za obuku snaga Osame bin Ladena, glavnoosumnjičenog
za zastrašujuće prošlotjedne napade na WTC i Pentagon.
"Ti napadi krstarećim projektilima koje smo izveli prošlih godina
nisu bili djelotvorni", kaže republikanski senator Sam Brownback,
član senetskog pododbora za međunarodne operacije i terorizam.
Zapad ne može sam dobiti rat protiv terorizma, kaže Brownback. On
treba savez islamskih zemalja na čijim imenima Amerikanci slamaju
jezik - Uzbekistana, Turkmenistana i Kazahstana - sjevernih
susjeda Afganistana.
"Na to se ne smije gledati kao na rat Zapada protiv islama", kaže
Brownback. "Ako želimo biti uspješni moramo na svojoj strani imati
niz zemalja islamskog svijeta, kao što smo to imali u Zaljevskom
ratu".
Ako SAD žele s tim zemaljama razmjenjivati obavještajne podatke,
ako žele u njima stacionirati vojnike, opremu i zalihe, moraju biti
spremne otvoriti tržište, pomoći im u izvozu njihove nafte i plina i
pomoći ima da dobiju kredite međunarodnih banaka i pomoć, smatra
senator Brownback.
Vojna akcija samo je dio napada na terorizam u svijetu, kaže Michele
Flournoy, istraživač Centra za strateške i međunarodne studije iz
Washintgona. Uspjeh u bilo kojem ratu protiv terorizma mjerit će se
brojem uhićenja, kaže Flournoy. Po njezinom bi mišljenju znatno
djelotvornije bilo blokirati bankovne račune terorista i da ih što
više zemalja prestane finacirati i pružati im utočište za život i
obuku. "Ako se oslonite samo na vojna sredstva, nećete uspjeti",
kaže Flournay.
(Hina) dh br