9ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Predavanje "Tragom hrvatskih rječnika" održao je večeras u Zagrebu isusovac Vladimir Horvat, u sklopu redovite mjesečne tribine Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, a u povodu 350.
obljetnice prvoga hrvatskog tiskanog rječnika "Blago jezika slovinskoga" iz 1651. i 400. obljetnice smrti njegova autora, isusovca Jakova Mikalje.
9ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Predavanje "Tragom hrvatskih rječnika"
održao je večeras u Zagrebu isusovac Vladimir Horvat, u sklopu
redovite mjesečne tribine Hrvatskoga katoličkog društva
prosvjetnih djelatnika, a u povodu 350. obljetnice prvoga
hrvatskog tiskanog rječnika "Blago jezika slovinskoga" iz 1651. i
400. obljetnice smrti njegova autora, isusovca Jakova Mikalje.#L#
Isusovac Jakov Mikalja (oko 1601.- oko 1654.), kao veliki
jezikoslovac bio je prvi suradnik Bartola Kašića pa je za nadati se
da bi u ovoj godini njegovih obljetnica moglo biti tiskano i reprint
izdanje njegova trojezičnoga rječnika - prvoga takvog rječnika s
hrvatskim natuknicama na prvome mjestu, istaknuo je Horvat.
Podsjetio je da je prijedlog za tiskanje pretiska Mikaljina
rječnika uputio Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU)
još 1993., ali da pretiska do danas još nema.
Osim pretiska prvoga hrvatskog tiskanog rječnika trebalo bi
napraviti i leksik jer je Mikalja opisivao hrvatske riječi,
napomenuvši da se na leksiku radi.
Inače, proučavanje djelovanja Bartola Kašića, zalaganjem
profesora Vladimira Horvata godine 1998. uneseno je u sve nastavne
programe, a na Hrvatskim studijima prof. Horvat predaje kolegij o
Kašiću.
Profesor Horvat također je predložio ministru prosvjete i športa da
se u školske programe uvrsti i prvi Kašićev suradnik - Jakov
Mikalja. Jer, kako je istaknuo na večerašnjem predavanju, "dok naši
učenici znaju tko je Vuk Karadžić, teško je za vjerovati da bilo tko
od njih zna tko je moliški Hrvat, isusovac Jakov Mikalja - autor
prvoga hrvatskog tiskanog rječnika".
Prema Hrvatskom leksikonu, Jakov Mikalja potomak je hrvatskih
prebjega koji su pred Turcima emigrirali iz Dalmacije u Italiju.
Zaredio se godine 1635., a razdoblje do 1637. do 1645. provodi kao
vjerovjesnik u tada turskom Temišvaru u Ugarskoj, gdje je dovršio
najveći dio svog rječnika. Godine 1645. vraća se u Rim , gdje
priprema za tisak hrvatsko-talijansko-latinski rječnik "Blago
jezika slovinskoga ili Slovnik u komu izgovaraju se rječi slovinske
latinski i dijački". Tisak je dovršen u Anconi 1651., a uz rječnički
korpus donosi i pravopis i slovnicu. Budući da hrvatske riječi
stavlja na prvo mjesto, "Blago ..." je i prvi rječnik hrvatskog
jezika uopće, s oko 25 tisuća riječi. Leksički fond rječnika tvore
čakavski i štokavski govori, a osnovni leksički fond čini bosanska
štokavica, a ne autoru bliža čakavica.
Inače, Ministarstvo znanosti i tehnologije RH odobrilo je
Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje projekt izradbe
Kritičkoga (znanstvenoga) izdanja rječnika "Blago jezika
slovinskoga", a u povodu obljetnice tiskanja Mikaljina rječnika
taj će Institut u listopadu organizirati i znanstveni kolokvij.
(Hina) ip sp