IT-18.IX.LA REPUBBLICA- AMERIKA, EKSTREMISTI, SVIJET

ITALIJA LA REPUBBLICA 18. IX. 2001. Sat povijesti zaustavio se u New Yorku "Uništenje središta američke moći nisu samo provale nasilja i izraz mržnje koja se pokazala u nekim arapskim gradovima: to je objava rata koju su poslale islamističke mreže u trenutku kada se politički islamizam povlačio. Vjerski pokreti raširili su se po nacionalističkom selu, te se, dakle, pretvorili u politički pokret za kojega je preuzimanja vlasti postalo važnije od afirmacije vjere. No gospodarski uspjeh Sjedinjenih Država oslabio je te pokrete, a 'arapsko građanstvo' pomalo je prešlo na stranu globaliziranog gospodarstva, ostavljajući mase bez neke klase kojoj se obratiti, kao i bez upravljača. Nakon što je odustao od preuzimanja vlasti u većem dijelu muslimanskih zemalja, islamistički pokret imao je dakle samo dvije alternative: svoj raspad ili nasilje. Sad je, ne samo protiv prve tendencije, i ne samo protiv američke moći, nadvladalo nasilje, ujedinjujući one koji su se podijelili. Ne radi se ovdje o gerili, niti o terorizmu, nego o ratu. Naravno, nitko ne očekuje vidjeti masovne sukobe između zračnih ili pomorskih flota, no to je stanje rata od trenutka kada se u arapskom svijetu prešlo s borbi na vlast na odluku o izravnom napadu na protivnika. Proširimo sada malo vidik. Tko danas ne može vidjeti krajnju hegemoniju koju Sjedinjene Države imaju nad cijelim planetom? Od napadnutih neprijateljskih država do saveznika, u cijelom se svijetu svjesno živi pod jednom hegemonijom, čije pozitivne aspekte, između ostaloga, ne trebamo zaboraviti: koncentracija sredstava kulturalnog stvaranja, sveučilišta koje privlače elite iz cijelog svijeta, uspjesi pokreta za priznavanje kulturalnih prava itd.. Četvrt stoljeća, a poglavito od 1989. pa dalje, ta je hegemonija bila apsolutnija od one koju su između 1870. i 1914. imale Velika Britanija, i druge tri velike kapitalističke sile. Sada je tih pola stoljeća 'imperijalističkih' pobjeda, kako se tada govorilo, izazvalo stoljeće političkih i ideoloških reakcija, koje su se u mnogo slučajeva prelile u totalitarne ili razne autoritarne režime. Prošlo je gotovo jedno stoljeće prije no što se moglo završiti s tim, koliko antidemokratskim toliko i antikapitalističkim, režimima. Nismo li možda već ušli u 21. stoljeće koje se sprema još dramatičnije ponoviti povijest 20. stoljeća? S jednom glavnom razlikom: umjesto sukoba među organiziranim nacijama oko carstva i njegovih simbola moći, vidjet ćemo, štoviše, već vidimo, kako se u sjeni stvaraju mreže sposobne naći dovoljno sredstava u naftnoj industriji, a još više, u spremnosti mnogih mladih da žrtvuju život za vjerska i politička uvjerenja. Svijet riskira pretvoriti se u golemu Baskiju.(...) Možemo li se, na kraju upitati, koja bi trebala biti uloga Europe? Bilo bi, naravno, nepristojno Americi predložiti promjenu vodstva ili ograničavanje njene hegemonije u trenutku kada ruševine još uvijek pokrivaju ulice New Yorka. No jedna se stvar može zatražiti od Europljana, kao i od samih Amerikanaca: zaustavite utrku prema koncentraciji moći i profita, koja nas je veće odvela u svijet nasilja, praćen slabljenjem demokracije i širenjem autoritarnih režima i pokreta", piše Allain Touraine, preneseno iz El Paisa.