VLADA NAJAVLJUJE AKTIVNIJU REGIONALNU RAZVOJNU POLITIKU

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 19. kolovoza (Hina) - Ostvarivanje aktivnije regionalne razvojne politike, koja uključuje otvaranje mogućnosti da se u svakoj županiji u narednom razdoblju, u kratkom roku, pokrenu tri- četiri razvojna projekta, dio je daljnje faze konkretizacije Vladinog ekonomskog programa na jesen. #L# Vladin je cilj ubrzati gospodarski razvoj s naglaskom na povećanje zapošljavanja - ove godine očekuje se stopa rasta BDP-a od 4 posto, a u iduće godinu-dvije ubrzanje gospodarskog rasta prema 5 i više posto. Najavljujući, uz ostalo, aktivniju regionalnu politiku u okviru odlučne orijentacije Vlade prema razvoju i zapošljavanju, ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji ujedno vodi vladino povjerenstvo za regionalni razvoj, ističe i pokazatelje o ubrzanju investicija. U tijeku je stotinjak projekata, ali uz velike razlike među pojedinim područjima. Življa investicijska aktivnost prisutna je u Zagorju, Čakovcu i Međimurju, Varaždinu, Podravini, Kvarneru, Istri. Velike su razlike od regije do regije, što bitno ovisi i o lokalnim čimbenicima, primjećuje ministar financija. Nekim područjima vladina je politika dobra, kaže Crkvenac. To su županije i regije koje kažu Vladi: vi nas samo ne dirajte, samo omogućite da naša poduzeća naplate ono što stvarno proizvedu, da pravna država bolje funkcionira - kad tužimo nekog partnera da sud brzo presudi. Istodobno, oni drugi, koji su jako glasni i kojima ne valja cijela politika, stalno traže od države novce, kapital, ulaganja, ističe Crkvenac. Financijske bilance pokazuju, napominje također, da na neki način u nas novac seli sa sjevera na jug, a da rezultati to ne pokazuju. Primjerice, u nekim područjima države jako su porasli štedni ulozi, odnosno depoziti - i građani i poduzeća imaju novca, ali se još uvijek ne ostvaruje odgovarajuća poduzetnička aktivnost. Trendovi u hrvatskom gospodarstvu su pozitivni i omogućuju razvoj i življu investicijsku aktivnost, a to što je ona različita od područja do područja države, zavisi o lokalnim čimbenicima - i o menadžmentu i o drugima, zaključuje ministar financija. Vlada će podupirati poduzetništvo i stvarati mu sve bolje uvjete, uključujući da pravna država i uprava bolje funkcioniraju, a razvit će se snažna borba protiv sive ekonomije. Za poduzetnike važna je i najava da se u narednom razdoblju porezi neće povećavati, a na duži rok orijentacija mora biti i na smanjivanju određenih poreza. O oživljavanju investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, nakon dužeg vremena, govore i pokazatelji o tome da je 4,2-postotnom rastu BDP- a u prvom ovogodišnjem tromjesečju značajan poticaj dao upravo oporavak investicija. Nakon šest uzastopnih tromjesečnih smanjivanja, u prva tri mjeseca ove godine investicije u fiksni kapital bilježe visok rast od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I hrvatski privrednici u 2001. predviđaju znatan porast investicija, osjetno iznad amortizacije. Trend povećanja investicija, ukoliko se nastavi, mogao bi biti početak dugoročnijeg rasta i novog investicijskog ciklusa, ocjena je iz Investicijskog testa što ga Centar za istraživanje konjunkture Privrednog vjesnika provodi za Hrvatsku gospodarsku komoru. Najavljene investicije, poruka je također iz Testa, nedvojbeno su u funkciji restrukturiranja, a značajno je da je među motivima investiranja posebno naglašeno uvođenje novih tehnologija. (Hina) ds jn