HRVATSKA MEĐU TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA SA RASTOM BDP-A

HRVATSKA MEĐU TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA SA RASTOM BDP-A Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila šesti uzastopni tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to za 4,2 posto, što je relativno visok rast uzimajući u obzir usporavanje gospodarskog rasta u okružju. To upućuje na očekivanja da će se u ovoj godini ostvariti predviđeni rast BDP-a od 4 posto. Hrvatska bi tako mogla biti među nekoliko tranzicijskih zemlja (Češku, Slovačku), u kojima se, za razliku od općeg trenda usporavanja, očekuje veći rast BDP-a u ovoj godini u odnosu na 2000, napominje se u Informaciji Ministarstva financija o gospodarskim kretanjima u prvoj polovici godine. Sagledavanja globalnih ekonomskih kretanja ukazuju na usporavanje gospodarstava u G3 zemljama (SAD, Japan i EU), što utječe i na ostale države. Rast BDP-a u zemljama istočne Europe (uključujući i zemlje bivšeg SSSR-a i Tursku) u 2000. je procijenjen na 5,5 posto, a za ovu se godinu prognozira vidljivo usporavanje i stopa rasta od samo 2,4 posto. Za razliku od općeg trenda usporavanja u toj grupi zemalja veći se rast očekuje u Češkoj - sa prošlogodišnjih 2,7 na 3,5 posto u ovoj godini, Slovačkoj - s 2,1 na 2,8 posto, Hrvatskoj - sa 3,7 procijenjenog rasta BDP-a lani na 4 posto u 2001. Prema prognozama Deutche Bank, u većini drugih tranzicijskih zemalja očekuje se usporavanje stope rasta - primjerice u Mađarskoj sa prošlogodišnjih 5,5 posto na 4,3 posto u ovoj godini, Sloveniji nešto blaže - sa 4,3 na 4,1 posto, Bugarskoj sa 5 na 4 posto, Poljskoj sa 4,1 na 3,5 posto. Gledano pak na duži rok - odnosno na jedanaest tranzicijskih godina - Hrvatska je u 2000. ostvarila tek četiri petine BDP-a iz 1989. godine, što je svrstava u manje uspješna gospodarstva u regiji (srednje i istočne Europe), napominju analitičari središnje banke u nedavno objavljenom Tromjesečnom izvješću HNB-a. Promatraju li se učinci tranzicijskog šoka i oporavka koji je nakon njega uslijedio u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, tijekom jedanaest godina tranzicije, uočava se da je u odabranoj skupini zemalja (prema projekcijama EBRD-a), BDP u usporedbi s početnom 1989. godinom najvišu razinu dosegnuo u Poljskoj a najnižu u Bugarskoj. Uzimajući u obzir dinamiku kretanja BDP-a u cijelom tranzicijskom razdoblju, nekoliko je zemlje uspjele dosegnuti višu razinu BDP-a, u odnosu na 1989. Daleko najveći napredak ostvarila je Poljska čiji je BDP u tom razdoblju porastao za 27 posto. Slijedi Slovenija sa porastom od 14 posto. U skupinu uspješnijih zemalja koje su uspjele povećati svoj BDP u usporedbi s početkom razinom još se mogu ubrojiti Mađarska (sa porastom od 4 posto) i Slovačka (za 2 posto). Najniža razina pak zabilježena je u Bugarskoj, čiji je BDP u 2000. bio za 30 posto manji nego 1989., u Rumunjskoj je taj pad iznosio 23 posto, u Češkoj 3 posto. Hrvatska je prošle godine ostvarila 80 posto BDP-a iz 1989. Za to su uz gospodarsku politiku, odgovorne i objektivne okolnosti, u prvom redu rat, napominju analitičari središnje banke. U svjetlu tih pokazatelja tim je značajnije da je rast BDP-a na početku 2001., od 4,2 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, više rezultat stvarnog aktiviranja proizvodnih resursa, dok se rast u 2000. u mnogome mogao pripisati niskoj statističkoj osnovici iz razdoblja recesije. Gledano s potrošne strane rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je zahvaljujući natprosječnom povećanju osobne potrošnje (5,3 posto) te investicija koje su porasle 11,6 posto. Porast investicija, ističu iz Ministarstva financija, posebno ohrabruje s obzirom na činjenicu da su investicije od četvrtog tromjesečja 1998. godine (izuzev drugog kvartala 1999.) stalno bilježile pad. Prema proizvodnoj metodi, pak, najznačajniji doprinos rastu bruto dodane vrijednosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju dala je trgovina čija je bruto dodana vrijednost porasla 15,5 posto, zatim industrija s porastom od 3,9 posto, prijevoz i veze 6,6 posto, građevinarstvo 6,1 posto. Značajno je da se nastavlja rast industrijske proizvodnje, koja je u prvom polugodištu ove godine za 5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani.