ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila šesti uzastopni tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to za 4,2 posto, što je relativno visok rast uzimajući u obzir usporavanje
gospodarskog rasta u okružju.
ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Hrvatska je u prvom tromjesečju ove
godine zabilježila šesti uzastopni tromjesečni rast bruto domaćeg
proizvoda (BDP), i to za 4,2 posto, što je relativno visok rast
uzimajući u obzir usporavanje gospodarskog rasta u okružju.#L#
To upućuje na očekivanja da će se u ovoj godini ostvariti predviđeni
rast BDP-a od 4 posto.
Hrvatska bi tako mogla biti među nekoliko tranzicijskih zemlja
(Češku, Slovačku), u kojima se, za razliku od općeg trenda
usporavanja, očekuje veći rast BDP-a u ovoj godini u odnosu na 2000,
napominje se u Informaciji Ministarstva financija o gospodarskim
kretanjima u prvoj polovici godine.
Sagledavanja globalnih ekonomskih kretanja ukazuju na usporavanje
gospodarstava u G3 zemljama (SAD, Japan i EU), što utječe i na
ostale države. Rast BDP-a u zemljama istočne Europe (uključujući i
zemlje bivšeg SSSR-a i Tursku) u 2000. je procijenjen na 5,5 posto,
a za ovu se godinu prognozira vidljivo usporavanje i stopa rasta od
samo 2,4 posto.
Za razliku od općeg trenda usporavanja u toj grupi zemalja veći se
rast očekuje u Češkoj - sa prošlogodišnjih 2,7 na 3,5 posto u ovoj
godini, Slovačkoj - s 2,1 na 2,8 posto, Hrvatskoj - sa 3,7
procijenjenog rasta BDP-a lani na 4 posto u 2001.
Prema prognozama Deutche Bank, u većini drugih tranzicijskih
zemalja očekuje se usporavanje stope rasta - primjerice u Mađarskoj
sa prošlogodišnjih 5,5 posto na 4,3 posto u ovoj godini, Sloveniji
nešto blaže - sa 4,3 na 4,1 posto, Bugarskoj sa 5 na 4 posto,
Poljskoj sa 4,1 na 3,5 posto.
Gledano pak na duži rok - odnosno na jedanaest tranzicijskih godina
- Hrvatska je u 2000. ostvarila tek četiri petine BDP-a iz 1989.
godine, što je svrstava u manje uspješna gospodarstva u regiji
(srednje i istočne Europe), napominju analitičari središnje banke
u nedavno objavljenom Tromjesečnom izvješću HNB-a.
Promatraju li se učinci tranzicijskog šoka i oporavka koji je nakon
njega uslijedio u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe,
tijekom jedanaest godina tranzicije, uočava se da je u odabranoj
skupini zemalja (prema projekcijama EBRD-a), BDP u usporedbi s
početnom 1989. godinom najvišu razinu dosegnuo u Poljskoj a najnižu
u Bugarskoj.
Uzimajući u obzir dinamiku kretanja BDP-a u cijelom tranzicijskom
razdoblju, nekoliko je zemlje uspjele dosegnuti višu razinu BDP-a,
u odnosu na 1989. Daleko najveći napredak ostvarila je Poljska čiji
je BDP u tom razdoblju porastao za 27 posto. Slijedi Slovenija sa
porastom od 14 posto. U skupinu uspješnijih zemalja koje su uspjele
povećati svoj BDP u usporedbi s početkom razinom još se mogu
ubrojiti Mađarska (sa porastom od 4 posto) i Slovačka (za 2 posto).
Najniža razina pak zabilježena je u Bugarskoj, čiji je BDP u 2000.
bio za 30 posto manji nego 1989., u Rumunjskoj je taj pad iznosio 23
posto, u Češkoj 3 posto.
Hrvatska je prošle godine ostvarila 80 posto BDP-a iz 1989. Za to su
uz gospodarsku politiku, odgovorne i objektivne okolnosti, u prvom
redu rat, napominju analitičari središnje banke.
U svjetlu tih pokazatelja tim je značajnije da je rast BDP-a na
početku 2001., od 4,2 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje
tromjesečje, više rezultat stvarnog aktiviranja proizvodnih
resursa, dok se rast u 2000. u mnogome mogao pripisati niskoj
statističkoj osnovici iz razdoblja recesije.
Gledano s potrošne strane rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine
ostvaren je zahvaljujući natprosječnom povećanju osobne potrošnje
(5,3 posto) te investicija koje su porasle 11,6 posto. Porast
investicija, ističu iz Ministarstva financija, posebno ohrabruje s
obzirom na činjenicu da su investicije od četvrtog tromjesečja
1998. godine (izuzev drugog kvartala 1999.) stalno bilježile pad.
Prema proizvodnoj metodi, pak, najznačajniji doprinos rastu bruto
dodane vrijednosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju dala je
trgovina čija je bruto dodana vrijednost porasla 15,5 posto, zatim
industrija s porastom od 3,9 posto, prijevoz i veze 6,6 posto,
građevinarstvo 6,1 posto. Značajno je da se nastavlja rast
industrijske proizvodnje, koja je u prvom polugodištu ove godine za
5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani.
(Hina) ds ds