ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Deficit državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine iznosi 4,38 milijardi kuna, pa je prijeko potrebno da Vlada poduzme mjere za rješavanje problema povećanja proračunskog deficita i usklađivanje
prihodne i rashodne strane proračuna, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je izviještena o osnovnim gospodarskim kretanjima i izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine.
ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Deficit državnog proračuna u prvom
polugodištu ove godine iznosi 4,38 milijardi kuna, pa je prijeko
potrebno da Vlada poduzme mjere za rješavanje problema povećanja
proračunskog deficita i usklađivanje prihodne i rashodne strane
proračuna, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je
izviještena o osnovnim gospodarskim kretanjima i izvršenju
proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. #L#
Prihodi proračuna u prvih šest mjeseci iznosili su 20,1 milijardu
kuna, što je 40,6 posto od plana za ovu godinu, dok su rashodi
dosegnuli 24,5 milijardi kuna, ili 49,9 posto planiranih rashoda.
Državni proračun imamo pod potpunom kontrolom, država je likvidna i
sve obveze izvršava prema planu, istaknuo je ministar financija
Mato Crkvenac. No, upozorava da su najveći problemi povećanje
proračunskog deficita, te povećanje rashodne strane iznad
proračunskih okvira, posebno transfera mirovinskom fondu, za
dječje doplatke i druga socijalna davanja. Ti će problemi biti
predmet pozornosti Vlade u idućem razdoblju, najavio je Crkvenac na
današnjoj sjednici Vlade, posljednjoj pred jednomjesečni ljetni
odmor.
Na probleme deficita i rasta rashoda Crkvenac je upozorio i
izvješćujući o makroekonomskim pokazateljima, upućujući ujedno i
na oprez vezano za zaduživanje. Ukupni vanjski dug krajem prošle
godine iznosio je 10,9 milijardi dolara, a u ovoj je godini povećan
za 450 milijuna dolara, na 11,3 milijarde, od čega se polovica
vanjskog duga odnosi na državu. Zaduženost Hrvatske je
podnošljiva, prihvatljiva i tolerantna, ocjenjuje Crkvenac, no
upozorava da se na neki način "pali crvena lampica", jer se ne smije
nastaviti trend zaduživanja, a da bi eventualno novo zaduživanje
trebalo biti orijentirano povećanju investicija.
Crkvenac se osvrnuo i na jačanje kune, odnosno pitanje tečaja pri
čemu sadašnji tečaj kune ocjenjuje normalnim sezonskim tečajem kao
i posljednjih šest, sedam godina. Crkvenac kaže da je zaustavljen
trend daljnjeg jačanja kune, najavljujući da će se, ako bude
potrebe, reagirati na moguće novo jačanje kune.
Uz to, osnovnim značajkama gospodarskih kretanja Crkvenac je
označio nastavljanje oživljavanja gospodarskih aktivnosti,
pozitivne trendove na području zapošljavanja koji nisu samo
sezonskog karaktera već je i rezultat oživljavanja gospodarskih
aktivnosti, te postupno oživljavanje investicijskih aktivnosti.
Ministrica turizma Pave Župan Rusković ističe pak da je u prvih šest
mjeseci broj turističkih noćenja povećan za 21,2 posto, pri čemu je
broj noćenja stranaca veći za 25 posto, a domaćih turista za 5
posto. Sve upućuje da će na kraju turističke sezone rast biti 10 do
15 posto, kazala je.
Vlada je na današnjoj sjednici odlučila i raspisati novi natječaj
za prodaju Brodogradilišta Kraljevica i to pod posebnim uvjetima,
odnosno za jednu kunu, ali uz podmirivanje ukupnih obveza,
zadržavanje zaposlenih barem godinu dana, podnošenje plana
razvoja, te uz obvezu da se imovina neće prodavati godinu dana.
Vlada je osnovala i kooordinaciju za otklanjanje administrativnih
prepreka ulaganjima, na čelu s potpredsjednikom Slavkom Linićem.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je pritom da se u
ovoj godini očekuju prve velike greenfield investicije i to na
područjima Nove Gradiške i Varaždina, investicije vrijedne od 300
do 350 milijuna njemačkih maraka.
Kazna od 20 tisuća do 500 tisuća kuna prijeti upraviteljima tržnica
na kojima se omogući prodaja pravnim i fizičkim osobama koje za to
nemaju odobrenje. Ponovi li se taj prekršaj, prijeti i oduzimanje
koncesije. Vlada se na takvu uredbu odlučila i zbog podatka da je
udjel sive ekonomije dosegnuo 25 posto bruto domaćeg proizvoda.
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o
platnom prometu kojim bi platni promet u potpunosti prešao u
Hrvatsku narodnu banku i poslovne banke. Pitanje Zavoda za platni
promet i statusa zaposlenih u ZAP-u, najavio je ministar Crkvenac,
riješit će se posebnim zakonom.
(Hina) bn/nb az